Pozivi na povlačenje udžbenika koji osporavaju hrvatski i bosanski

Podijeli:
Nacionalna biblioteka Srbije
Izvor: Nacionalna biblioteka Srbije (RSE)

Ministarstvo prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije još uvijek nije reagovalo na zahtjeve Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) i Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) u Srbiji da povuče pojedine udžbenike, koji po njihovom mišljenju, osporavaju postojanje hrvatskog, bosanskog i crnogorskog jezika.

Naime, kako su naveli u dva vijeća, koja u Srbiji zastupaju interese pripadnika dvije nacionalne zajednice, u nekim udžbenicima za srpski jezik za osmi razred osnovnog obrazovanja našla se informacija da hrvatski i bosanski ne spadaju u grupu južnoslovenskih jezika, već da su to samo srpski, slovenački, bugarski i makedonski.

U Hrvatskom nacionalnom vijeću (HNV) za Radio Slobodna Evropa (RSE) je rečeno da je zahtjev za povlačenje udžbenika srpskog jezika za osmi razred logična reakcija na neprihvatljive navode u njima, kojima se diskriminiše hrvatski jezik.

Darko Baštovanović, međunarodni sekretar HNV-a kaže da je takav stav prema hrvatskom jeziku neprimjeren demokratskom društvu koje se nalazi u procesu eurointegracija.

Njegova izjava odnosi se na cilj Srbije da postane članica Evropske unije (EU), za šta je kandidat od 2012. godine.

Najsporniji maternji jezik i historija

Darko Baštovanović naveo je da je Odbor za standardizaciju srpskog jezika Instituta za srpski jezik, čiji članovi su autori udžbenika, utvrdio da među južnoslovenske jezike treba svrstati bugarski, makedonski, slovenački i srpski jezik, a da su hrvatski, bosanski i crnogorski jezik zapravo varijacije srpskog.

“Za nas je to neprihvatljivo tim prije što je Srbija, kada je ratifikovala Evropsku povelju o regionalnim manjinskim jezicima, prihvatila da će štititi i unapređivati položaj hrvatskog jezika”, kaže Baštovanović.

Odbor za standardizaciju jezika, naučno-stručno tijelo obrazovano je 1997. godine pri Institutu za srpski jezik Srpske akademije nauka i umjetnosti.

Kako se navodi na stranici Odbora, njegov zadatak je da predlaže mjere koje bi unaprijedile položaj i značaj srpskog jezika.

Odbor je nedavno već dospio u žižu javnosti nakon što se javno usprotivio odredbama Zakona o rodnoj ravnopravnosti, koji je 1. juna 2021. stupio na snagu, i koji, između ostalog, predviđa upotrebu rodno osjetljivog jezika u medijima.

Takav stav izazvao je kritike dijela javnosti, ali i nadležne ministrice za ljudska prava Gordane Čomić.

Darko Baštovanović, međunarodni sekretar HNV-a, smatra da je stav Odbora o, konkretno, hrvatskom jeziku, za koji podsjeća da je jedan od zvaničnih jezika EU, dio politike ne samo Minstarstva prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Srbije, već cijelog sistema koji vodi „određenu indoktrinaciju srpskog svijeta”.

„To vidimo i u ostalim udžbenicima, posebno za historiju i geografiju u kojima se koriste određene kovanice i tvrdnje za koje mislimo da nisu baš najprimjerenije”, ističe Baštovanović i dodaje da vjeruje da je to dio kampanje „prikupljanja jeftinih političkih poena“ i udovoljavanja određenom dijelu biračkog tela.

Prema posljednjem popisu stanovništva u Srbiji, iz 2011. godine, Hrvati čine 0,81 posto populacije.

Međutim, i Bošnjačko nacionalno vijeće, koje zastupa interese Bošnjaka u Srbiji, koji čine preko dva posto populacije, zatražilo je od Ministarstva prosvjete da povuče iz upotrebe udžbenik gramatike srpskog jezika za učenike osmog razreda osnovne škole jer se u njemu, kako kažu, negira postojanje bosanskog kao maternjeg jezika Bošnjaka.

Uvredljiv tretman bosanskog jezika

Jasmina Baltić Curić, predsjednica Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) kaže za RSE da prosvjetne vlasti Srbije krše sopstveni zakon i Evropsku povelju o regionalnim i manjinskim jezicima, kojom se štite i unapređuju ti jezici, a koju je zvaničan Beograd ratifikovao.

„Najnoviji primjer takvog postupanja je izdavanje udžbenika gramatike srpskog jezika, ’S riječi na djela’ za učenike osmih razreda u Srbiji u kome se na jedan osmišljen način umeće naučno netačna, apdsurdna i krajnje uvredljiva teza kako je bosanski jezik samo jedan od naziva srpskog jezika”, kaže Baltić Curić.

BNV kao i HNV još uvijek nisu dobili nikakav odgovor od Ministarstva, ali se sagovornica RSE-a Baltić Curić nada da će ministar Brako Ružić pokušati da riješi novonastali problem.

„Nadamo se i mislimo da će ministar shvatiti problem i da će pokušati da ga riješi na civilizovan i demokratski način. Također, očekujemo da se izvini bošnjačkom narodu, koji je sve to doživio kao uvredu”, rekla je Baltić Curić.

Ona podsjeća da je obrazovanje na bosanskom jeziku zagarantovano zakonom, Ustavom i međunarodnim aktima koji propisuju da je obrazovanje na bosanskom u svim segmentima ravnopravno sa obrazovanjem na drugim jezicima.

„Međutim, primjena tih zakona nailazi na velike otpore, a u ovom slučaju pokazuje se otvoreno negiranje postojanja bosanskog jezika, a time i Bošnjaka”, rekla je predsjednica BNV-a.

Opširnije na portalu Radio Slobodna Evropa.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Komentari

Vaš komentar