Dodir s prirodom u gradovima smanjuje usamljenost, pokazuje studija

Lifestyle 03. jan 202209:43
Podijeli:
Izvor: F.Z. / N1

Usamljenost je veliki mentalno zdravstveni problem i može povećati rizik od smrti za 45 posto, upozoravaju naučnici po kojima kontakt s prirodom u gradovima značajno smanjuje osjećaj usamljenosti.

Usamljenost može povećati rizik od smrti više od onečišćenja zraka, pretilosti ili prekomjerne konzumacije alkohola, prema istraživanju koje je prenio britanski Guardian. Studija je prva koja procjenjuje kako okolina može utjecati na usamljenost.

Koristila je podatke u stvarnom vremenu, prikupljene putem aplikacije za pametne telefone, umjesto da se oslanjala na pamćenje ljudi o tome kako se osjećaju. Istraživanje je pokazalo da gužve povećavaju osjećaj usamljenosti prosječno 39 posto. Ali kada su ljudi mogli vidjeti drveće ili nebo, ili čuti ptice, osjećaj usamljenosti pao je za 28 posto.

Osjećaj društvene uključenosti također je smanjio osjećaj usamljenosti za 21 posto, a kada su se ti osjećaji poklopili s kontaktom s prirodom, blagotvorni učinak je pojačan za daljnjih 18 posto. Rezultati su ukazali na načine smanjenja usamljenosti, rekli su naučnici.  “Trebalo bi provoditi posebne mjere koje povećavaju socijalnu uključenost i kontakt s prirodom, posebno u gusto naseljenim gradovima”, navodi se u studiji.

Poznato je da vrijeme provedeno u prirodi pospješuje dobrobit, a procjenjuje se da će šetnje po šumi u Velikoj Britaniji, na primjer, uštedjeti najmanje 185 milijuna funti godišnje na troškovima mentalnog zdravlja. Zeleni punktovi u gradovima mogli bi smanjiti usamljenost jačanjem osjećaja privrženosti nekom mjestu ili pružanjem više prilika za druženje, rekli su naučnici.

Studija je dovela u pitanje tradicionalni pogled na gradove kao mjesta koja su uvijek loša za mentalno zdravlje i usamljenost, kaže profesor Andrea Mechelli, dio istraživačkog tima i stručnjak za mentalno zdravlje na King’s College London u Velikoj Britaniji. “Mogu postojati elementi kao što su priroda u gradu i društvena uključenost koji zapravo mogu smanjiti usamljenost”, dodao je.

Michael Smythe, umjetnik koji radi na urbanim krajolicima i bio je dio studijskog tima, rekao je: “Za ljude poput nas koji rade s javnim prostorom, potvrđivanje naših sporadičnih saznanja koje steknemo na terenu s ovim znanstvenim zaključcima nevjerojatno je dragocjeno u procjeni vrijednosti tih prostora. Zdravlje okoliša i javno zdravlje su jedno te isto.”

Istraživanje, objavljeno u časopisu Scientific Reports, prikupilo je podatke od stanovnika gradova širom svijeta pomoću aplikacije Urban Mind.

Ljudi su bili potaknuti da tri puta dnevno tijekom dva tjedna odgovore na jednostavna pitanja o usamljenosti, prenaseljenosti, socijalnoj uključenosti i kontaktu s prirodom.Više od 750 ljudi dalo je 16.600 odgovora na pitanja među kojima su bila i “osjećate li se dobrodošli među ljudima oko sebe” i “možete li sada vidjeti drveće”.

Ispitanici su se samoinicijativno uključivali u studiju i stoga nisu bili reprezentativni uzorak šire populacije. Naučnici su korigirali rezultate uzimajući u obzir dob, etničku pripadnost, obrazovanje i zanimanje.

Christopher Gidlow, profesor primijenjenih zdravstvenih istraživanja na Sveučilištu Staffordshire u Ujedinjenom Kraljevstvu, koji nije bio uključen u istraživanje, rekao je: “Odavno je poznato da pristup prirodnom okruženju može potaknuti društvene interakcije i povezanost. Ova studija dodaje dodatnu težinu postojećim dokazima o našoj sklonosti prema prirodnom okruženju i potencijalnim dobrobitima za društvo”.

Johanna Gibbons, pejzažna arhitektica i dio istraživačkog tima, rekla je: “Gradovi su vjerojatno jedina staništa koja rastu velikom brzinom. Stoga bismo trebali stvarati urbana staništa u kojima se ljudi mogu razvijati. Priroda je ključna komponenta toga jer, vjerujem, duboko u našim dušama postoje istinske veze sa silama prirode.”

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Komentari

Vaš komentar