Gnojivo je zlato – kakve će biti posljedice poskupljenja mineralnih gnojiva

Biznis 26. jun 202216:52 > 06. jul 2022 10:42
Podijeli:
Izvor: Žiga Živulovič jr./Bobo

Zbog ruskog napada na Ukrajinu, svijet se suočava s nestašicom i rekordnim rastom cijena mineralnih gnojiva, ključnih hranjivih tvari za biljke koje hrane gotovo 8 milijardi Zemljana. Mnogi stoga već upozoravaju na nadolazeću glad. Kako se Slovenija priprema za izvanrednu situaciju, koja nema vlastitu proizvodnju mineralnih gnojiva i potpuno je ovisna o uvozu na ovom području?

Ne samo da su Rusija i Ukrajina među najvažnijim svjetskim izvoznicima žitarica od kojeg su životno ovisne mnoge manje razvijene zemlje; prvenstveno Rusija u tome ima izuzetno važnu ulogu u proizvodnji mineralnih gnojiva od kojih je u velikoj mjeri ovisna proizvodnja hrane u drugim državama. Rusija evropskim zemljama osigurava približno četvrtinu ključnih hranjivih tvari za poljoprivredne kulture – dušika, kalija i fosfora.

Izvor : Prošlogodišnja žetva u regiji Lugansk na istoku Ukrajine/Alexander Reka / TASS / Profimedia

Pored toga je cijena proizvodnje najvažnije hranjive tvari za biljke – dušika – neraskidivo povezana sa cijenom zemnog plina, a ona je zbog rusko-ukrajinske krize također na rekordno visokom nivou. Mnoge evropske fabrike umjetnih gnojiva su u prethodnim mjesecima morale obustaviti proizvodnju, jer im se zbog visokih cijena plina finansijski nije isplatila.

Više od sto godina star izum koji i danas hrani čovječanstvo

Dok se kalij i fosfor za poljoprivredu dobivaju kopanjem i mljevenjem stijena bogatih ovim elementima, postupak za dobivanje dušika je drugačiji. Proizvode ga iz zraka, koji je u svom sastavu 80% dušik. Za razbijanje trovalentne dušikove veze i dobivanje hemijskog oblika pogodnog za prehranu biljaka potrebno je mnogo energije.

Takozvanim Haber-Boschovim postupkom, pri visokoj temperaturi i pod velikim pritiskom dušik iz zraka spajaju sa vodikom iz zemnog plina, kako bi nastale upotrebljive tvari kao što su amonijak ili urea.

Postupak je 1909. godine prvi demonstrirao njemački hemičar Fritz Haber, a u industrijski oblik ga je stavio njegov kolega Carl Bosch, zaposlen u njemačkoj korporaciji BASF, koja je postupak otkupila. Obojica su, iako odvojeno, za svoja postignuća dobili Nobelove nagrade.

Izvor : Fritz Haber u svojoj laboratoriji (World history archive / Profimedia)

»Od svih tehnoloških otkrića 20. vijeka Haber-Boschov postupak je predstavljao najveću razliku u našoj sposobnosti preživljavanja,« u reviji Nature je zapisao dr. Vaclav Smil sa Univerziteta u Manitobi. Pronalazak ovog postupka, koji je omogućio značajno povećanje poljoprivredne proizvodnje, po Smilovom mišljenju predstavljao je »detonator eksplozije svjetskog stanovništva«.

Danas u proizvodnji dušikovih spojeva po Haber-Boschovom principu potrošimo približno dva posto svjetske potrošnje energije i 3 do 5 posto svjetske proizvodnje zemnog plina.

Norveška kompanija Yara, najveći proizvođač mineralnih gnojiva u Evropi je početkom marta već drugi put u posljednjim mjesecima privremeno obustavila proizvodnju. Proizvodne linije su zbog visokih cijena plina obustavljali u brojnim evropskim fabrikama, također i u nama najbližoj fabrici mineralnog gnojiva – Petrokemija u Kutini u Hrvatskoj.

Izvor : Fabrika mineralnih gnojiva u Kutini u Hrvatskoj (Petrokemija)

Predsjednik uprave kompanije Yara Svein Tore Holsether upozorava na razorne posljedice nestašice mineralnih gnojiva. »Polovina svjetskog stanovništva je opskrbljena hranom zahvaljujući gnojivima. Bez njih bi se prinos kod nekih kultura smanjio za 50 posto,« izjavio je za BBC. »Za mene nije pitanje da li se krećemo prema svjetskoj prehrambenoj krizi, nego koliko će ova kriza biti velika.« Jedna od mogućih posljedica je, mišljena je Holsether da će pristup dovoljnim količinama hrane imati samo najprivilegovaniji dijelovi svijeta.

»Eksplozija cijena mineralnih gnojiva znači da si ih mnogi poljoprivrednici neće moći priuštiti. Posljedica toga biće značajan pad prinosa i enormno povećanje cijena hrane,« napisali su u analitičarskoj kompaniji Eurointelligence. »Eventualni dugotrajni rat u Ukrajini bi imao katastrofalne posljedice za svjetsko snabdijevanje hranom.«

Indeks prehrane Organizacije za hranu i poljoprivredu pri Ujedinjenim nacijama (FAO), izračunat na temelju prosječne svjetske cijene potrošačke korpe osnovnih životnih namirnica u martu je dostigao istorijsku rekordnu vrijednost.

»Ovu sezonu smo nekako preživjeli«

Slovenački poljoprivrednici su se posljednih godina navikli na neprekidno povećavanje cijena mineralnih gnojiva, rekao nam je predsjednik Zadružnog saveza Borut Florjančič. »No prethodnih godina su se cijene povećavale za nekoliko postotaka, a danas govorimo o višestrukim prošlogodišnjim cijenama. Još prošlog proljeća smo za gnojiva plaćali između 200 i 300 eura za tonu. Danas za istu količinu plaćamo 1.300 eura.«

Pri tome dodaje da su se blago popravile i otkupne cijene hrane. »Međutim otkupna cijena ne prati poskupljenja ulaznih sirovina. Trenutno imamo jednu od najslabijih ekonomika poljoprivredne proizvodnje.«

Poljoprivrednici za sada nisu imali većih problema u nabavci gnojiva, jer su na jesen kupili dovoljno zaliha. »Ovu sezonu smo nekako preživjeli.« Veće je pitanje kako će biti sljedeće jeseni, kada treba ponovo nabavljati zalihe za nadolazeću sezonu. »Gnojiva nije moguće kupovati na zalihe, nemaju dug rok trajanja.«

Država je poljoprivrednicima zbog visokih cijena energenata i mineralnih gnojiva namijenila finansijsku pomoć do 138 eura na hektar. »Državna pomoć dobro dođe, ali dugoročno je to neodrživo,« izjavio je Florjančič. »Proizvodnja hrane dugoročno mora biti održiva sama po sebi.«

Visoke cijene gnojiva mogu donijeti i pozitivne promjene

Na slovenačkim poljoprivrednim dobrima smo po podacima statističkog ureda u 2020. potrošili 57 kilograma dušika, 20 kilograma kalija i 17 kilograma fosfora iz mineralnih gnojiva na hektar poljoprivrednog zemljišta. Poljoprivrednici su svoje biljke »nahranili« sa ukupno 131 hiljadom tona mineralnih gnojiva.

Izvor : SURS

»Ukoliko bi se u Sloveniji potpuno odrekli mineralnih gnojiva, poljoprivredna proizvodnja bi se značajno smanjila jer nemamo dovoljno organskih gnojiva kako bi u potpunosti mogli nadoknaditi nedostatak mineralnih gnojiva,« jasan je Janez Sušin, stručnjak za plodnost zemljišta i gnojenje sa Poljoprivrednog instituta.

Ipak, visoke cijene mineralnih gnojiva bi mogle donijeti i nešto dobro. »Više cijene prisiljavaju poljoprivrednike na još racionalnije korištenje gnojiva.«

Korištenje svih triju glavnih hranjivih tvari za biljke – dušika, kalija i fosfora – se u prošlih 30 godina značajno smanjila. Korištenje dušika se smanjilo za 25 posto, korištenje fosfora i kalija se više nego prepolovilo. Dio uštede ide na račun smanjenja obima poljoprivrednih zemljišta i napuštanja poljoprivrede, a značajan dio na račun veće učinkovitosti korištenja.

»U vrijeme kada smo smanjivali korištenje mineralnih gnojiva, prinosi su nam se povećali za 50 posto,« izjavio je Janez Sušin. Sve manje hranjivih tvari za biljke ostaje u okolišu, gdje isparavanjem u zrak ili vodu mogu uzrokovati zagađenje, sve više ih nosimo na tanjire.

Izvor : Srdjan Živulovič/Bobo

Uvjeren je da u Sloveniji na području gnojenja još imamo prostora za poboljšanja. Štetnih posljedica trenutnih visokih cijena mineralnih gnojiva za poljoprivrednu proizvodnju ne očekuje, samo ako struka bude znala pravilno savjetovati poljoprivrednike.

Pritom vrlo jasno naglašava da bez korištenja gnojiva u ovakvom ili drugačijem obliku ne ide. »Ako stalno crpimo zemljišta time da sa njive odnosimo hranjive tvari za biljke u obliku proizvoda, nešto zemljištima moramo i vratiti.«

Prilika za zeleno gnojenje

Prema riječima Janeza Sušina zbog visokih cijena mineralnih gnojiva još veću prednost treba dati boljem iskorištavanju prirodnih gnojiva, posebno stočnog gnojiva kojeg zbog razvijenog stočarstva slovenačka poljoprivredna dobra imaju dosta na raspolaganju. Životinjsko gnojivo predstavlja približno 50 posto ukupnog dušika kojim slovenački poljoprivrednici opskrbljuju svoje biljke.

Izvor : Srdjan Živulovič /Bobo

»Trenutno nam još uvijek veliki dio ovog dušika ode u zrak. Ako gnojivo rastresete po površini poljoprivredog zemljišta i ne zatrpate ga u zemlju, sa neugodnim mirisom će u zrak otići i dušik. Kolege su izračunale da na nacionalnom nivou govorimo o gubitku nekoliko miliona eura godišnje – toliko dušika »bacimo« u zrak time što poljoprivrednici životinjsko gnojivo ne zatrpaju u zemlju.« Kod gnojenja travnjaka i voćnjaka koje nije moguće preorati i gnojivo zatrpati u zemlju, ovakvi gubici su neizbježni.

Alternativa korištenju mineralnih ili životinjskih gnojiva na njivama je i takozvano »zeleno gnojenje«, pri čemu nam jesenski usjevi jedne kulture, recimo djeteline, služe kao gnojivo za proljetne usjeve.

Djetelina naime ima sposobnost upijanja dušika iz zraka, što joj omogućava simbioza sa bakterijama na njenom korijenu. Ovaj način gnojenja već koriste u ekološkoj poljoprivredi, gdje je korištenje umjetnih dušikovih gnojiva zabranjeno.

Oslanjanje na zalihe u zemljištima

Sve više se koristi i gnojenje na osnovu hemijske analize zemljišta. »U Sloveniji je mnogo poljoprivrednih zemljišta, koja su prije previše nego premalo zasićena hranjivim tvarima,« upozorava Sušin. »I ako je poljoprivrednik toga svjestan može puno uštedjeti na gnojivima. Postoje slučajevi kada poljoprivredniku na nekoliko godina ne preporučujemo gnojenje pojedinačnim hranjivim tvarima za biljke.«

Izvor : Žiga Živulovič jr./Bobo

Posebno za kalij i fosfor vrijedi da u zemlji postoji nešto zaliha i da propuštanje gnojenja u jednoj sezoni nema značajnog uticaja na prinos. »Sve godine uz pomoć analize zemljišta i planova gnojenja nastojimo da se zalihe u zemljištu ne prazne, kako u slučaju eventualnih oscilacija ne bi bilo velikih posljedica, kao kada bi zemljište bilo nedovoljno zasićeno,« rekao nam je Anton Jagodic, vođa sektora za poljoprivredno savjetovanje pri Poljoprivredno-šumarskoj komori.

Veći problem predstavlja dušik, koji se za razliku od kalija i fosfora ne veže za zemljište, nego ga padavine ispiraju u vodotoke i podzemne vode, gdje može uzrokovati zagađenje. Zbog toga je u slučaju dušika ključno ispravno i blagovremeno gnojenje, u vrijeme kada ga biljke budu mogle iskoristiti prije nego ga kiša ispere.

Samo da kriza ne potraje predugo…

U principu zemljišta u Sloveniji su prilično dobro opskrbljena hranjivim tvarima, a s tim i odgovarajuće plodna. »Zemljišta u Sloveniji su vrlo raznolika, generalno gledano su u dobrom stanju,« rekao je Janez Sušin. Zato ga kratkoročno pad prinosa zbog visokih cijena i/ili nedostatka mineralnih gnojiva ne brine. »Ako se trendovi na području mineralnih gnojiva budu nastavili, može se desiti da ćemo doći u situaciju kada sve mjere za što boljim iskorištavanjem gnojiva i održivu poljoprivredu neće biti dovoljne i da će nam početi nedostajati hranjive tvari u zemljištima.«

Na primjer u 2020. godini je bilanca hranjivih tvari za biljke bila negativna. Iz zemlje smo uzeli više nego što smo joj vratili. »To si možemo priuštiti godinu ili dvije, ali vremenom će biljke početi slabije rasti. U zemljištu imamo nešto zaliha ali one nisu beskonačne.«

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Komentari

Vaš komentar