Analiza DNK na ljudskim ostacima starim 45.000 godina pomogla je naučnicima da odrede kada su se naši preci ukrstili sa neandertalcima.

Genetska struktura butne kosti koja je pronađena u Sibiru pokazuje da se prva epizoda miješanja dogodila prije 50.000 ili 60.000 godina, navodi se u studiji koja je objavljena u listu “Nature”.

Profesor Svante Paabo sa Instituta “Max Planck” u Leipzigu i njegov tim analizirali su butnu kost muškarca koji je živio u Sibiru prije oko 45.000 godina.  

Glavno otkriće bilo je da je taj muškarac, koji je bio lovac i sakupljač, imao velike dijelove DNK tada već izumrle vrste neandertalca, koji je evoluirao izvan Afrike.

“Naša analiza je utvrdila da su se moderni ljudi već miješali sa neandertalcima i sada možemo sa većom sigurnošću i preciznije da odredimo kada se to miješanje dogodilo”, rekao je Paabo.

To je bio ključni trenutak na raskrsnici svijeta, kada je savremeni čovjek počeo da se širi Evropom i Azijom.

U studiji je potvrđena i teorija da je naša vrsta krenula iz Afrike prije oko 60.000 godina, odakle se proširila na cijeli svijet.

Paabo i njegove kolege začetnici su metode izvlačenja DNK iz ljudskih ostataka i čitanja genetskog koda.  

“Ono je što je zadivljujuće je da imamo genom osobe stare 45.000 godina koji je bio blizak precima današnjeg modernog čovjeka izvan Afrike”, rekao je on.  

Profesor Paabo i njegov tim objavili su rezultate ranijeg istraživanja iz 2010. godine, prema kojem svi neafrički ljudi danas imaju DNK neandertalca, ali taj genetski materijal vremenom je kroz generacije razbijen u mnogo manjih odjeljaka.  

Ekstrapolacijom dijela DNK unazad, Paabo i njegove kolege mogli su da izračunaju kada se dogodilo prvo miješanje sa neandertalcima.

Profesor Chris Stringer iz Prirodnjačkog muzeja u Londonu rekao je da ovo rano miješanje pokazuje kada su preci ljudi načinili prve korake izvan afričkog kontinenta, na kome se naša vrsta razvila prije više od 150.000 godina