Marjanović: Živa bića su već odavno genetski modificirana

Nauka 06. nov 201410:25 > 10:43
Izvor: Facebook

N1 televizija ugostila je prof. dr. Damira Marjanovića. Bio je regionalni gost jutarnjeg programa Novi dan, a razgovaralo se o genetici 21. stoljeća.

Marjanović kaže kako “nije sve zapisano u genima. Nekad želimo da nađemo pohvale ili izlike za neke stvari pa tražimo to u genima. Gene treba posmatrati kao panel prekidača kojima se pali i gasi svjetlo”.

Profesor Primorac i ja smo dobri prijatelji i sarađujemo godinama u ovoj oblasti. On je zaslužan za nešto što se zove forenzička DNK analiza. Mi nismo jedini eksperti iz te oblasti. Srećom, u BiH postoji i ISMP“, komentarisao je prof. dr. Damir Marjanović izdavanje njegove četvrte knjige u saradnji sa prof. Primorcem.

Kada je vaspitanje djece u pitanju, mi smo jedini odgovorni. Genetika je otišla dosta daleko. Nekim genetičkim istraživanjem možete zaključiti da li neko ima predispoziciju za nešto. U zadnje vrijeme poprilično se razvio pravac genetičkih predispozicija za oblikovanje tijela“, odgovorio je Marjanović na pitanje koliko je gentika presudna u odgoju djece, u fizičkom izgledu.

Na pitanje da li je forenzička genetika slična kao i ona koju viđamo u istražiteljskim serijama, Marjanović kaže kako jeste slično, ali kako sve ima svoja ograničenja i svoja pravila koja bi možda bila dosadna za neku seriju da se prikazuje.

Forenzička znanost definitivno svake godine napreduje tako da su sve veća očekivanja od nje. U zadnjih desetak godina mnogi slučajevi se ponovo otvaraju i tragovi se ponovo ispituju i nije rijetkost da se na osnovu analize dobije drugi zaključak, tako da se može ići u prošlost i otvarati stari slučajevi“, kazao je Marjanović.

A, da li je moguće genetski modifikovati živa bića, Marjanović kaže “živa bića su već odavno genetski modificirana. Pošto smo mi kao vrsta malo samoljubljivi, često znamo reći kako smo unaprijedili ta živa bića. Evo vam jedan dobar primjer. Još prije nekih dvadesetak godina, mi smo unaprijedili bakteriju eserihiju koli, ubacili smo u nju ljudski gen za inzulin, tako da sada proizvodnja inzulina se bazira upravo na aktivnostima ešerihije koli. Dakle, mi smo nju unaprijedili za naše potrebe. Upravo to je dovelo do toga da mi imamo sada humani inzulin. Genetski modificirana hrana je nešto što se nalazi u prodaji, nešto što je kontroverzno. Genetika i genetička modifikacija su jako oruđe koje treba strogo kontrolisati da ne odu u pogrešnom pravcu”.

Nauka je posao koji može biti i dosadan i zanimljiv. Nauka može biti ‘cool’ i ‘sexy’, možete staviti like na nju“, odgovor je Marjanovića na pitanje kako privući mlade nauci.