Izvještaj: Elektrane sa Z. Balkana prouzročile skoro 19,000 smrti u Europi

Nauka 08. sep. 202111:21 > 09. sep. 2021 09:29
Podijeli:
Izvor: N1

Prema najnovijem izvještaju, termoelektrane na ugalj su prouzročile skoro 19.000 smrtnih slučajeva u zemljama zapadnog Balkana, navodi Saudi Gazette, vodeća saudijska novina na engleskom jeziku.

Polovina tih smrtnih slučajeva dogodila se u zemljama Europske unije uključujući Italiju, Rumuniju i Mađarsku, navodi se u izvještaju pod nazivom “Poštuj ili zatvori” CEE Bankwatch Networka i Centra za istraživanje energije i čistog zraka.

Zagađenje dolazi iz elektrana koje prelaze zakonske granice zagađenja ili zakonske granice radnog vremena, u Srbiji, na Kosovu, Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori.

Autori navedenog izvještaja tvrde da uz zdravstvene troškove EU snosi i “dio odgovornosti”, budući da je neto uvoznik električne energije iz ove regije.

Izvještaj takođe tvrdi da proizvodnja energije u ovim zemljama je oko 300 puta zasićenija sumpor-dioksidom nego u EU.

SO2 ili sumpor dioksid glavni je zagađivač zraka koji ima značajan utjecaj na zdravlje ljudi.

Predviđajući šta bi se dogodilo kada bi se emisije štetnih tvari iz uglja eliminisale iz nekog područja, autori su spojili te podatke sa podacima o stanovništvu i podacima na nivou pojedinačnih zemalja kako bi izračunali broj smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati emisijama iz postrojenja na ugalj.

Mora se hitno odrediti datum postepenog ukidanja uglja

Izvještaj je otkrio da se gotovo 19.000 smrtnih slučajeva dogodilo između 2018. i 2020. godine zbog elektrana na ugalj na zapadnom Balkanu. Više od polovine smrti, 10.800, se desilo u zemljama EU.

Oko 30 posto, 6.500 slučajeva je bilo u zemljama Zapadnog Balkana, a ostatak u susjednim zemljama izvan EU.

„Vlade Zapadnog Balkana koje to još nisu učinile moraju hitno odrediti datum postepenog ukidanja uglja“, rekao je Davor Pehchevski, koordinator balkanske kampanje protiv zagađenja zraka u Centralnoj i Istočnoj Evropi Bankwatch Network.

„Paralelno s tim, hitno se moraju pojačati ulaganja u mjere energetske efikasnosti i obnovljivu energiju, te se moraju sastaviti planovi za pravednu tranziciju radnika i zajednica u uglju zajedno sa svim relevantnim sudionicima, a posebno sa pogođenim zajednicama“, navodi on.

Autori tvrde da se moglo očekivati da će emisije pasti tokom pandemije koronavirusa, zbog smanjenja ekonomske aktivnosti. No izvještaj navodi da je to bilo “daleko od istine”, a mnoga postrojenja u pet zemalja zapadnog Balkana uključena u studiju pokazala su povećanje emisije štetnih plinova.

“Ne mogu ni sanjati o članstvu u EU ako zanemaruju pravila kontrole zagađenja”

Ova postrojenja nalaze se u Nacionalnom planu za smanjenje emisija (NERP) ovih zemalja, što je plan koji im omogućava da nastave sa radom postrojenja izgrađenih prije 1992. i to do 2027. godine – pod strogim uslovima.

Ovi uslovi uključuju godišnju gornju granicu količine različitih zagađivača, kao i ograničenje od 20.000 radnih sati godišnje.

Prema navedenom izvještaju, 2018. i 2019. godine, elektrane na ugljen koje su bile uključene u NERP programe ispuštale su oko šest puta više sumpor-dioksida od dozvoljenog, a 2020. su ispuštale čak 6,4 puta više istog.

“Vlade zapadnog Balkana ne mogu ni sanjati o članstvu u EU ako zanemaruju pravila kontrole zagađenja. Kako bi se izbjegla ova vrsta flagrantnog nepoštivanja, sprovođenje Ugovora o energetskoj zajednici mora biti prioritet”, rekla je Ioana Ciuta, koordinatorica za energetiku za zapadni Balkan u Centralnoj i Istočnoj Evropi Bankwatch Network.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Komentari

Vaš komentar