Obrazovanje u doba pandemije: Zbog čega u BiH nije moguć švedski model?

Obrazovanje 30. okt 202018:06 > 18:09
N1

Pitanje, zbog čega BiH ne preuzme obrazovni model zemalja u kojima mjera "zaključavanja" ne znači i zaključavanje škola, postavljaju roditelji koji se zalažu za održavanje klasične nastave uprkos pandemiji. Online nastava sa sobom nose brojne poteškoće. Da li će gubici u znanju biti nenadoknadivi?

Na pitanje – zbog čega ne stavlja masku dok govori, ministar nauke i obrazovanja KS Anis Krivić, odgovara – zašto, kada nema nikog u blizini, na pitanje o gubicima u znanju odgovara prednostima nastave na daljinu. Gubitaka u znanju, kaže, uopšte neće biti. Korona je dovela do spoznaje da su djeca do sad ionako previše učila tj. premalo naučila.

“Kada su se naši planovi i programi u školskim klupama, u punom kapacitetu mi smo imali Pisa testiranje i sramotne rezultate, vidjeli smo da nešto nedostaje u obrazovnom sistemu, dakle imamo natrpano gradivo, đaci uče ko zna kakve stvari koje im nikada u životu neće služiti. Mislimo da je ovo sjajna prilika da redukujemo sadržaj i da našu djecu učimo korisnim stvarima, onim koje će im kosristiti u životu. Svi koji se brinu da će naša djeca mnogo izgubiti treba da se zapitaju a šta su to dobili kada smo imali tako poražavjuće rezujltate Pisa testiranja”, navodi Anis Krivić, ministar nauke i obrazovanja KS.

U toku je redukcija nastavnog stadržaja, kaže Krivić, online nastava će biti u narednom periodu podnošljivija a u isto vrijeme će značiti i vid obrazovne reforme, prilagođen našim uslovima. Tuđe modele, navodi, ne možemo preuzimati.

“Mi ne radimo ni klasičnu nastavu kao Njemačka, Švedska, Norveška, pa tako ni u vanredni okolnostima ne preuzimamo njihov model. Model nastave koji smo mi osmislili, kombinovani model, isključivo je prilagođen uslovima KS. Koliko je uspješan, govori činjenica da su i ostali kantoni jednim dijelom preuzeli taj model, a federalno ministarstvo obrazovanja ukazalo je na model obrazovanja u KS”.

Daleko smo od preuzimanja modela funkcionisanja od razvijenih zemalja, ali i od načina na koji te iste zemlje obrazovanje vrednuju.

“Zemlja koja se zove Bosna i Hercegovina, još uvijek nema strategiju razvoja nauke u BiH i investiranja i podrške mladim ljudima koji treba da idu u korak sa kolegama iz svijeta. Sve dok u našoj zemlji ne bude investicija u obrazovanje shvaćena kao najvažnija investicija nego se bude smatrala potrošnjom i teretom za društvo, naše društvo će biti sve slabije, država sve slabije razvijena”, kazao je Rifat Škrijelj, rektor UNSA.

A djeca sa poteškoćama sve diskriminisanija. Pandemija je njihov položaj dodatno ugrozila.

“Kontakt sa nastavnicima, prilagodba, sve se to može raditi i online, ali je pitanje usvajanja tog gradiva, koliko dijete koje ima neku vrstu teškoće može to samo, a koliko će se moći uključiti neki asistent kojih nemamo dovoljno”, navodi Maida Agić ia Vijeća roditelja KS.

Donedavno se iz školskih dvorišta širio zarazan smijeh đaka, sada se svuda okolo širi zaraza a taj smijeh se sa lekcijama preselio online. Da li će širenje zaraze usporiti i smanjiti širenje znanja i vidika? Nadležni kažu – neće. Ovo može biti prilika za redukciju ponuđenog i povećanje usvojenog nastavnog sadrzaja.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad