Hrvatska će predsjedavati Evropskom unijom u prvoj polovici 2020. godine, odlučilo je u utorak Vijeće Evropske unije.
Nakon referendumske odluke o izlasku Velike Britanije iz Evropske unije, vlada te zemlje donijela je odluku da neće preuzeti rotirajuće predsjedništvo, koje je trebalo doći na red u drugoj polovici 2017. godine.
Sada je odlučeno da će umjesto Velike Britanije u drugoj polovici sljedeće godine predsjedati Estonija, čije je predsjedništvo ranije bilo predviđeno za prvu polovicu 2018. Slijedom te odluke sva se predsjedništva pomiču za šest mjeseci tako da da će nakon Estonije predsjedati Bugarska u prvoj polovici 2018, zatim Austrija u drugoj polovici 2018, a Rumunija i Finska predsjedat će tokom 2019. godine.
Umjesto Finske koja je trebala predsjedati u prvoj polovici 2020. godine, sada je uskočila Hrvatska koja bi tada trebala preuzeti rotirajuće predsjedništvo.
Novom odlukom utvrđen je redoslijed predsjedništava sve do 2030. godine.
U drugoj polovici 2020. godine nakon Hrvatske predsjedništvo preuzima Njemačka, 2021. predsjedavat će Portugal i Slovenija, 2022. Francuska i Češka, 2023. Švedska i Španija, 2024. Belgija i Mađarska, 2025. Poljska i Danska, 2026. Kipar i Irska, 2027. Litvanija i Grčka, 2028. Italija i Latvija, 2029. Luksemburg i Holandija i 2030. Slovačka i Malta.
Prema ranijim zamislima, još dok se nije ni razmišljalo da će Velika Britanija izići iz EU-a, Hrvatska je trebala upasti u redoslijed predsjedanja između Kipra i Irske, dakle u drugoj polovici 2026. godine.
Hrvatska će tako predsjedavati šest i pol godina ranije nego što je bilo predviđeno po prvobitnim idejama, a predsjedanje će preuzeti šest i pol godina nakon ulaska u EU.
Od stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, 1. decembra 2009. uloga zemlje predsjedateljice nije vidljiva kao nekoć, jer sastancima na vrhu evropskih čelnika predsjedava stalni predsjednik Evropskog vijeća, a ne više premijer zemlje predsjedateljice.
Osim toga, Vijećem za vanjske poslova predsjedava visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku. Međutim, svim ostalim formacijama Vijeća predsjedava zemlja predsjedateljica, koja ima vrlo važnu ulogu u usaglašavanju zakonodavnih prijedloga i svih odluka iz nadležnosti Vijeća.
Predsjedanje EU-om uvijek je veliki test, ali i prigoda za dokazivanje javne uprave. Tokom šest mjeseci predsjedanja zemlja predsjedateljica u pravilu organizuje nekoliko stotina sastanaka u svom glavnom gradu ili drugim mjestima u zemlji. To je i velika prilika za pokazivanje vlastitih potencijala široj evropskoj javnosti. Tradicionalno, na početku svakog rotirajućeg predsjedništva u glavni grad zemlje predsjedateljice dolazi puni sastav Evropske komisije na sastanak s vladom zemlje domaćina. Tom se prigodom organizuje i posjet skupine od 50-ak briselskih dopisnika koji izvještavaju o Evropskoj uniji.
Zemlja predsjedateljica na svom tlu organizuje i neformalne sastanke svih formacija Vijeća EU-a.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
