Forum u Dubrovniku – ohrabrenje za potencijalne članice EU

Regija 01. jul. 201719:12 > 22:06
Podijeli:
Izvor: N1

Završen je dvanaesti Dubrovnik forum, sa koga je Hrvatska poslala poruku podrške procesu eurointegracija susjednih zemalja. Danas je, takođe, Estonija i zvanično preuzela šestomjesečno predsjedavanje u Evropskoj uniji. Može li takav splet okolnosti da znači pozitivan signal eurointegracijama Srbije?

Već na otvaranju Dubrovnik foruma, premijer Hrvatske Andrej Plenković obećava: bićemo vjetar u leđa na evropskom putu susjednih zemalja.

“Naša politika je politika kontinuiteta, otvorene potpore, uz ispunjavanje kriterijuma i nastojanja da budemo onaj glas, onaj advokat koji zna kako je tačno to biti u položaju zemlje koja se trudi ostvariti strateške ciljeve, a ti procesi ne idu uvijek onom brzinom koja je očekivana. Prema tome, s takvim iskustvom i kvalitetnim dijalogom koji vodimo sa našim susjedima, Hrvatska će sigurno biti jedna od onih zemalja koja može biti predvodnica pocrtavanja ambicija evropskog ujedinjenja i evropskog proširenja”, poručio je Plenković.

Hrvatska je do sada više puta kočila otvaranje pregovaračkih poglavlja Beograda. Ukoliko zaista, kako obećava Plenković, prestane da spušta rampe na evropskom putu Srbije, glavni kamen spoticanja i dalje ostaje Kosovo. Ima li međutim pomaka po tom pitanju?

Predsjednici Vučić i Tači sreli su se u Dubrovniku, a već u ponedjeljak sjediće za istim stolom u Briselu, kod visoke predstavnice EU Federice Mogherini, na neformalnom sastanku.

“O nastavku dijaloga će razgovarati predsjednik Vučić i Tači, zajedno sa Federicom Mogherini, razgovaraće o modalitetima o formatu, ali u ovom trenutku sigurno da će se sačekati formiranje Vlade”, kaže ministar spoljnih poslova Ivica Dačić.

I dok se na jadranskoj obali razgovaralo o budućnosti Balkana, na sjevernoj obali Evrope u fokusu je budućnost cijele Unije. Estonija je preuzela funckiju predsjedavajuće, a to za Srbiju može da bude pozitivna okolnost, tvrdi direketorica Centra za evropske politike Milena Lazarević.

“Većina tih zemalja koje su pristupile 2004. godine zagovaraju i zalažu se za proširenje EU, pa samim tim i Malta i Estonija. Estonija zbog svoje geostrateške pozicije i zbog zemalja istočnog partnerstva koje se nalaze na njenoj granici, stavlja veći akcenat na tu evropsku susjedsku politiku”, navodi Lazarević.

Najveći dio posla, ipak, ostaje na Beogradu, dodaje Lazarević, jer napretka ne može da bude dok se ne ispune zacrtani evropski kriterijumi.

Detalje panela foruma u Dubrovniku donosi Ivana Dragičević: