Demograf: Broj stanovnika u Srbiji najmanji od Drugog svjetskog rata

Regija 28. sep 202222:35
Izvor: N1

"Rezultati ovogodišnjeg popisa pokazat će da u Srbiji ima sigurno pola miliona ljudi manje nego 2011. godine. To je nešto što već znamo na osnovu vitalne statistike (podataka o umiranju i rađanju) koja se u kontinuitetu prati. Na ovaj broj možemo dodati između 100.000 i 200.000 ljudi koji nisu u zemlju godinu i duže dana. Međutim, i ako dođemo do toga da sada ima 700.000 manje stanovnika nego na prethodnom popisu, taj broj neće biti najdramatičniji podatak, mnogo će alarmantniji biti podaci o tome ko je podnio najveći teret depopulacije, odnosno kako su određeni dijelovi Srbije izgubili ogroman broj stanovnika", kaže za Danas demograf Vladimir Nikitović, naučni savjetnik u Institutu društvenih nauka.

Ako bi se ispostavilo da u Srbiji sada živi 700.000 ljudi manje nego 2011. godine, to bi značilo da zemlja ima najmanji broj stanovnika još od Drugog svjetskog rata. Nikitović, ipak, podsjeća da je Srbija u „depopulaciji već 20 godina, 30 godina smo u negativnom prirodnom priraštaju“.

„To su procesi koji se jako sporo mijenjaju i nastavit će se i narednih decenija“, navodi Nikitović.

Sagovornik Danasa dodaje i da će migracije nastaviti da teku svojim tempom, pogotovu u situacijama kada dražave koje su glavne destinacije za ljude sa ovih prostora – poput Njemačke, rade na tome da privuku radnu snagu koja im nedostaje.

Problem je, međutim, činjenica što popis nekada više nekada manje precizno uspije da predstavi stvarno stanje stvari u ovoj oblasti, pa kako Nikitović kaže, treba sa rezervom i uzeti konačne podatke.

„Popisivač treba da popiše ljude koji nisu tu duže od godinu dana na osnovu izjava članova domaćinstva, a uvijek je klizav teren kada se oslanjate na nečiju izjavu. Također – negdje su cijele porodice otišle, pa nema ko da pruži podatke. U prošlom popisu imali smo 300 i nešto hiljada ljudi koji su bili odsutni iz zemlje duže od godinu dana, a 2002. godine taj broj je iznosio preko 400.000 što se nije pokalpalo sa podacima iz statistike glavnih destinacija gdje ljudi iz Srbije odlaze“, navodi Nikitović.

Sagovornik Danasa očekuje i da će popis pokazati da su regioni koji su i u prethodnom periodu gubili najviše stanovnika nastavili u istom depopulacionom pravcu.

On stoga podsjeća na podatke do kojih se došlo u nedavno urađenoj studiji „Ljudski razvoj kao odgovor na demografske promjene“, a gdje je pokazano da će do polovine vijeka Beograd izgubiti 3,8 posto stanovnika, Vojvodina 19,4 posto, južna i istočna Srbija ostat će bez 33,4 posto, a jugoistočna Srbija preko 40 posto stanovnika.

„Ako se nastave postojeći trendovi u stopama rađanja i doživljenja (što podrazumijeva njihovo blago poboljšanje), 18 od 25 oblasti u Srbiji bi do 2100. godine izgubilo više od polovine svog stanovništva. Borska oblast bi čak dočekala kraj ovog vijeka bez mladog stanovništva, što je već sada slučaj sa nekim naseljima u tom području. Čak i kada bi se ostvario scenario visokog fertiliteta, koji podrazumijeva idealno sprovođenje politika usmjerenih ka povećanju broja rođenih, u 12 od 25 oblasti bi se broj stanovnika više nego prepolovio do 2100. godine“, konstatuje također izvještaj.

„To je ono što bi zapravo trebalo najviše da zabrine. Dijelovi zemlje u koje se ne ulaže, ili koji se samo iskorištavaju, ostaju bez ljudi. Neravnomjeran ekonomski razvoj uvijek prati ovakva demografska slika“, zaključuje Nikitović.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Komentari

Vaš komentar