Dramatični snimci N1: Jedna od najvećih rijeka u našoj blizini ostaje bez vode

Regija 28. jun 202215:43 > 16:07
Podijeli:
Izvor: N1 Slovenija

Samo nekoliko sati vožnje od Slovenije udaljena je najgora suša u posljednjih 70 godina. Vode ponestaje. Moćna rijeka Po, najveća u Italiji, neprepoznatljiva je. Presušena je na nekoliko mjesta, a suša je toliko jaka da mjerne stanice pokazuju vrijednosti u koje teško možeš vjerovati. Italija je na rubu izuzetno dramatične ekološke i ekonomske situacije. Najgore je upravo u nizinama rijeke Po, gdje je krenula i ekipa N1. To područje je važno za hranu kako za Italiju tako i za Evropu. A sada postoji prijetnja da će tamošnji poljoprivrednici proizvoditi čak za trećinu manje hrane, a ona koju proizvedu mogla bi biti skuplja i do 70 posto. Poljoprivrednici gledaju u nebo i mole za obilnu kišu. Ali za kraj juna se predviđaju temperature iznad 40 stepeni Celzijusa.

U Italiji su zbog izuzetno teške suše upaljeni svi alarmi. Neke italijanske pokrajine već su proglasile vanredno stanje. Niski vodostaji i visoke temperature, koje će krajem juna premašiti 40 stepeni Celzijusa, gurnule su Italiju na rub katastrofalnih ekoloških, a time i ekonomskih uslova. Hitno moramo da razumijemo i shvatimo da klimatska kriza već veoma konkretno utiče na naš svakodnevni život, zadnjih sedmica viču italijanski stručnjaci.

Najalarmantnija situacija je na italijanskom sjeveru, samo nekoliko sati vožnje od Slovenije. U nizinama najduže italijanske rijeke i ujedno jednog od najvećih i najmoćnijih evropskih vodotoka bjesni najgora suša u posljednjih 70 godina.

Rijeka Po ostaje bez vode. Pitka je već ugrožena. Na području ovog 650 kilometara dugog italijanskog ogromnog riječnog toka živi 16 miliona ljudi, što je skoro četvrtina italijanske populacije.

Osim toga, Dolina Poa je ključno italijansko poljoprivredno područje, važno ne samo za Italiju i njen BDP, kojem oblast rijeke Po doprinosi čak 40 posto, već i za Evropu u cjelini zbog svoje ogromne proizvodnje hrane.

Tamo su beskrajna polja kukuruza, pšenice, ogromne plantaže paradajza i drugih usjeva, u koje sada poljoprivrednici gledaju sa strahom, jer više ne znaju da li će uspjeti da zaliju i spasu barem nešto od njih.

»Nešto ovako se prvi put dogodilo«, rekli su ekipi N1 dok su opisivali posljedice suše, kakve ne pamte. Kakva je situacija, možete pogledati i u video reportaži N1 na vrhu ovog članka.

Nivo rijeke Po je na pojedinim mjestima pao i za sedam metara

Upravo zbog rijeke Po, područje na sjeveru zemlje doprinosi čak trećinu italijanske poljoprivredne proizvodnje i stoga je veoma važno za cijeli stari kontinent. Ali posljednjih sedmica rijeka Po je neprepoznatljiva. Presušuje na nekoliko mjesta, a suša je toliko jaka da mjerne stanice pokazuju vrijednosti u koje teško možeš vjerovati.

Nivo rijeke je na najnižem istorijskom nivou. Na nekim mjestima je niža i za četiri metra, a na najugroženijim područjima na ušću je čak i nevjerovatnih sedam metara ispod normalnog nivoa.

Grad Ferrara je od ušća rijeke u Jadransko more udaljen manje od stotinu kilometara. Kada smo Denis Sadiković, snimatelj i fotograf N1, i ja prošetali tamo, izdaleka i golim okom bilo je jasno šta su uzrokovale nedjelje bez kiše. U Ferrari je naime krajem maja zadnji put obilnije padala kiša.

Duž riječnih obala prostiru se veliki predjeli pijeska i mulja, a samo trag koji je rijeka ostavila podsjeća na uobičajeni vodostaj. Situacija je slično dramatična svuda u Emiliji Romagni, Lombardiji, Veneciji, Pijemontu i drugim područjima koje prelazi rijeka Po.

Hodali smo do mjesta gdje je donedavno bilo dno rijeke

Nizak vodostaj još je vidljiviji u slijepim rukavima koje rijeka formira na krivudavom putu prema delti. Jedan od njih nalazi se odmah pored Gualtierija, koji krije znamenitosti. U ovom rukavu je tokom drugog svetskog rata potonuo brod.

Zibello, kako su ga nazvali, uzele su dubine Poa 1943. godine, a posjetioci su kasnije potopljeni brod jedva mogli vidjeti, jer su iz vode virili samo pramac i prednji dio palube.

Danas, kada je vodostaj rijeke na kritično niskom nivou, Zibello se pojavljuje u gotovo cijeloj svojoj veličini. Vidi se cijela paluba na kojoj su još za vrijeme rata bila natovarena drva, bočni prozori, pa čak i zahrđalo sidro, koje još uvijek visi sa strane.

Jak pad nivoa rijeke doveo je i kanue i manje čamce na suho, koji usamljeno leže na muljevitoj obali. Jasno se vidi kako se voda postepeno povlačila. Na udaljenijim mjestima je nekadašnje riječno dno već suho i zbijeno, a uz pukotine leže školjke.

Denis i ja smo hodali po njemu. Tamo, gdje je još donedavno bilo riječno dno.

Kiša nije padala već 120 dana

U malom gradiću Casalmaggiore nivo rijeke je opao za četiri i po metra. Pijesak se na pojedinim mjestima rasprostire sve do sredine riječnog korita, gdje čovjek sada može da dođe a da ne smoči noge. Spori tok najduže italijanske rijeke najbolje se vidi upravo na tom mjestu, gdje bi u normalnim uslovima voda svima glatko prelazila preko glave.

Meuccio Berselli, generalni sekretar opservatorije za slivno područje rijeke Po, koji je kao prvi čovjek te institucije, koja se brine o području rijeke od njenog izvora u Alpama do njenog ušća na istoku, rekao nam je da je ova hidrološka kriza toliko jaka iz tri razloga.

»Prvi je nedostatak snijega. Zimi na Alpama nije bilo dovoljno snijega, snijeg je pokrio 60 do 70 posto manje površina u odnosu na dugogodišnje prosjeke.« On je dodao da se snježni pokrivač, koji je veoma važan za Po, nije dovoljno dugo zadržao u zadovoljovajućoj mjeri i sada ne napaja rijeku. Upravo zbog nedostatka snijega, Evropska opservatorija za sušu je u martovskom izvještaju upozoravala na mogućnost velike krize.

»Drugi razlog je nedostatak padavina. Kiša nije padala 120 dana. A treći su temperature, koje su na tom području više čak tri do četiri stepena u odnosu na uobičajenu situaciju,« nastavio je Berselli. I nije optimista. Jer prognoze za ovaj dio Italije uskoro predviđaju temperature i do 44 stepena Celzijusa.

»Osim toga treba biti svjestan da je kalendarsko ljeto tek počelo i da je potreba za vodom samo još veća«, prokomentarisao je prognoze, objašnjavajući da li se i kako ovakve katastrofalne suše uopšte mogu spriječiti u budućnosti, kao što možete pogledati u video snimku ispod.

Jer je nivo rijeke na ušću opao za sedam metara i više, sada je nivo mora viši od nivoa Poa. To također znači da se slana voda duž korita ulijeva u rijeku

Ugroženi izvori pitke vode

Tamo gdje je morska voda već prodrla, više nije moguće navodnjavati polja. I još gore: izvori pitke vode za približno 650 000 ljudi također su već ugroženi. Berselli ističe da prodori slane vode uzrokuju veliku štetu: «Prvenstveno je ovo teško jer voda neće preko noći postati ponovo slatka. Korito rijeke treba ispirati neko vrijeme.«

Zbog toga je opservatorij preporučio da se 20% vode iz rijeke, koja je namijenjena za navodnjavanje poljoprivrednih površina, sada ne zahvata. Time žele ublažiti slani prodor, iako će to istovremeno uništiti priličnu količinu usjeva, znači hrane.

Poljoprivrednici gubitke već broje u milijardama. Nizak vodostaj rijeke donosi velike probleme u zahvatanju vode za navodnjavanje polja. Zbog toga su mnogi kanali za navodnjavanje prazni, a pumpe miruju. Miruju također i pumpe uz polje kukuruza poljoprivrednika Gianluigija Viole u mjestu Gussola u blizini Parme.

»Pumpu sam pokrenuo sinoć, dok je u kanalu bilo još vode. Jutros sam je morao isključiti jer je crpila vazduh. Sada čekam, ako bi se nivo slučajno malo povećao, mogao bih je ponovo pokrenuti,« objašnjava nam Viola. Zbog ovakve nestašice vode za navodnjavanje ugroženo je 10.000 hektara u blizini Gussole, kaže.

Pogledajte ovaj kukuruz ovdje…

Biljke, prvenstveno kukuruz, na prvi pogled ne izgledaju isušene, govorimo Violi. Ali nam on pokazuje unutrašnjost polja. »Tamo je zemlja više pjeskovita i slabo zadržava vlagu. Što više ideš prema sredini, biljke su niže,« objašnjava Viola, kojeg prijatelji zovu Gigi.

»Neće biti kukuruznih klipova i kada dođe vrijeme žetve, neću imati šta da uberem,« nastavlja i slaže se da je ova godina izuzetak. »Prvi put se dogodilo nešto ovakvo. Imali smo suše i ranije ali su kanali bili puni. A ove godine … ovaj kukuruz, pogledajte ga, ovaj ovdje, ove godine ga uopšte nisam zalio,« pokazuje na drugu stranu, gdje je većina stabljika još uvijek bez malih klipova.

Sa Violom odlazimo prema rijeci, gdje su smještene pumpe za vodu za navodnjavanje. Za okolinu Gussole je osigurava već skoro sto godina, a ove godine znatno manje. Kada se spustimo do pumpnih stanica, sve je jasno. Nivo rijeke je toliko nizak, da voda od pumpi otiče nazad prema rijeci. Poljoprivrednici i zaposlenici na pumpnim stanicama su zbog toga blokirali dovod i tamo dovezli traktore koji pogone pumpe. »Sada vodu crpimo tri puta. Najprije iz rijeke preko ovog privremenog nasipa, zatim većim pumpama u akumulaciju, a onda iz akumulacije u mrežu. Zbog toga potrošimo i više energije,« govori jedan od radnika, koji se znoji na poslijepodnevnoj vrućini.

Traktori na nasipu ne miruju. Sinoć su se pokvarile dvije pumpe, zato radnici sada žure da ih poprave. Uspijeva im, motori zagrme i polako počinje teći voda iz svih sedam cijevi. Nadaju se da će sada u sistem za navodnjavanje možda poslati nešto više vode.

Viola je cijeli život poljoprivrednik, uzgaja najrazličitije vrste poljoprivrednih kultura. Pored više vrsta žita proizvodi kukuruz, koji je zaštitni znak Doline Poa, pa čak i grah i paradajz, koji prodaje poznatom proizvođaču umaka Mutti. »Zahtijevaju kvalitet, ali ga dobro plaćaju,« kaže. Ove godine ga pošteno brine zarada. »Kada su se prošle godine povećale cijene hrane, bili smo zadovoljni. Mislili smo da će ove godine biti dobra berba, da ćemo dobro zaraditi, a neće biti tako,« dodaje.

Prinos će nesumnjivo biti manji. Italijansko udruženje poljoprivrednika Coldiretti procjenjuje da bi mogao biti manji za trećinu. Cijene za potrošače će zbog toga biti 60 ili 70 posto veće.

Sve veća suša i u Sloveniji

Posljedice ekstremne suše u italijanskoj Dolini Poa osjetićemo i kod nas, jer Slovenija iz Italije uvozi dobar dio hrane. Po posljednjim podacima statističkog ureda (SURS), 78 posto sve uvezene salate je iz Italije, odakle dobijamo i 31 posto svog uvezenog paradajza. Pšenicu i kukuruz uvozimo zanemarljivo malo, iako bi se veća cijena sirovina mogla osjetiti kod skupljih proizvoda kao što su na primjer tjestenine.

U međuvremenu se sušni uslovi snažno zaoštravaju i u Sloveniji. I kod nas je također preko zime palo osjetno manje snijega, a manjak padavina bilježi cijela država, za N1 je izjavio hidrolog Janez Polajnar iz Agencije za okoliš. Ponegdje je korištenje vode već ograničeno, na izvoru Rižane je nema više. Protoci Vipave i Rijeke su već izjednačeni sa najmanjim junskim protocima u dugogodišnjem nizu, a nadležne i kod nas brinu nadolazeći dani jer je najavljen još veći toplotni val.

U međuvremenu, hidrološka kriza na sjeveru Italije već se osjeti u energetici. Kako izvještava francuska novinska agencija AFP, proizvodnja električne energije u prvih pet mjeseci ove godine u hidroelektranama rijeke Po, opala je za 40 posto u poređenju sa istim periodom prošle godine. Italijanski mediji čak izvještavaju o gašenju hidroelektrana. Vode za proizvodnju električne energije ponegdje više jednostavno nema dovoljno.

A i kada padne nekoliko kapi kiše, to su samo manji pljuskovi. »Te kapljice nas samo iritiraju,« kažu poljoprivrednici, koji svaki dan iznova gledaju u nebo i nadaju se obilnoj kiši, koja će saprati katastrofu pred kojom sada drhte baš svaki dan.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Komentari

Vaš komentar