Može li Janša svojom retorikom “trovati” ozračje na evropskom parketu?

Regija 30. jun 202108:10 0 komentara
REUTERS/Johanna Geron/Pool

Slovenija 1. jula po drugi put preuzima predsjedanje Vijećem EU-a, no njen bi premijer Janez Janša mogao u novoj ulozi izazvati neugodnosti na evropskom parketu ne ukroti li svoju temperamentnu retoriku punu političkih strasti komentarima na Twitteru, procjenjuje se u evropskim i domaćim krugovima.

Janša je prije tri mjeseca kritike nekih članova Evropskog parlamenta i evropskih zvaničnika o odnosu njegove vlade prema novinarima i medijima doživio kao uvredu, poručujući im preko Twittera, kao svog glavnog komunikacijskog kanala, da Slovenija “nije Kongo” ili da neće dopustiti da joj o slobodi i demokratiji popuju “preplaćeni birokrati”.

Koristio se pritom stilom koji koristi i u borbi s domaćim političkim rivalima, koje zna nazvati lijevim ekstremistima, simpatizerima starog komunističkog režima ili dijelom “duboke države” koja djeluje izvan institucija.

To je u Bruxellesu izazvalo podizanje obrva i izjavu neimenovanog evropskog diplomate da bi, nastavi li tako komunicirati i u novoj ulozi, moglo biti problema.

Janša je najdugovječniji slovenski političar

Kako je diplomata dodao, ne toliko za mehanizam predsjedanja Vijećem EU-a, koliko za Sloveniju i njenu reputaciju, jer se od zemlje koja predsjeda očekuje da brani vrijednosti i načela Unije, a u raspravama o neusuglašenim pitanjima djeluje neutralno, dok bi suprotno ponašanje moglo “trovati” ozračje.

Šezdesettrogodišnji Janez Janša najdugovječniji je slovenski političar iz generacije stasale 80-ih godina.

Bio je ministar odbrane u vladi koja je 1991. izvela osamostaljenje i proglasila samostalnu državu, po treći put je na premijerskom položaju. No, samo je u mandatu 2004-2008., vodio vladu koja je izdržala četverogodišnji mandat jer teško nalazi koalicijske partnere.

Slovenija je u prvoj polovini 2008., u vrijeme Janšine prve vlade, po općim ocjenama vrlo dobro odradila ulogu predsjedateljice, još prije stupanja na snagu Lisabonskog ugovora kojim je uloga rotacijskog predsjedanja znatno smanjena.

Slovenija je tada u EU-u važila kao “najbolja učenica” u klasi država koje su primljene 2004. godine, u velikom “Big bang” proširenju evropske porodice, te “uzor” za zapadni Balkan, dok je Janša imao reputaciju pragmatičnog političara koji vodi umjerenu stranku desnog centra.

Mnogo se toga u proteklih 13 godina promijenilo. EU je prošla kroz tri velike krize finansijsku, migracijsku i još nedovršenu pandemijsku, a stara reputacija Slovenije kao uzora za jugoistok Europe mnogima je upitna, pa i zbog navodnog “non papera” o promjeni granica na Balkanu koji su mediji pripisali Janši.

Povezanost s Orbanom i neliberalnim demokratijama

Promjena političkog pravca vidljiva je već nekoliko godina i kod njega lično i kod stranke koju vodi. U evropskoj i međunarodnoj štampi Janša se obično spominje kao prijatelj, saveznik i epigon mađarskog premijera Orbana, a njegova stranka kao “ekstremno desna” ili populistička, izvan političkog ‘mainstreama porodica’ evropskih pučkih i demokršćanskih stranaka.

Slovenska opozicija tvrdi da Janša oslanjanjem na Višegradsku grupu i Orbana Sloveniju udaljava od vanjske politike koju je strateškim dokumentima zacrtao parlament, čime je udaljava od zapadnih liberalnih demokratija i načela vladavine prava.

Opozicija poziva evropsku javnost da Janšu ne identificiraju sa Slovenijom, dok on tvrdi kako je riječ o “lažima” koje su u evropski medijski prostor izvezli njegovi politički oponenti i duboka država.

Upitno je koliko aktuelnom slovenskom premijeru eventualno novo uspješno predsjedanje EU-om može pomoći na izborima koji se trebaju u redovnom roku održati naredne godine.

Slaba podrška Janši

To mu nije pomoglo na parlamentarnim izborima 2008., kad je bio uspješan na evropskom parketu, a koji mjesec kasnije “pao” na domaćem: više je glasova na parlamentarnim izborima krajem te godine osvojila ljevica vođena Socijaldemokratima koje je do pobjede doveo Borut Pahor, sadašnji predsjednik.

Teško je predviđati, ali to bi se moglo dogoditi i ovaj put jer Janšina nestabilna vlada s tankom parlamentarnom većinom trenutno uživa samo 30 posto podrške javnosti, a njegova Slovenska demokratska stranka (SDS) po svoj bi prilici bila bez potrebnih koalicijskih partnera za novu vladu, čak i u slučaju da osvoji relativnu većinu mandata.

Kao slogan kojim će voditi Vijeće Evropske unije slovenska vlada odabrala je ključne riječi “Zajedno. Otporna. Evropa”, čime se ukazuje na ciljeve Unije i prioritete slovenskog predsjedanja u vrijeme kada će trebati sanirati posljedice pandemije te raspravljati o budućnosti zajednice.

Kao jedan od specifičnih prioriteta vlada Janeza Janša je za početak oktobra najavila i neformalni summit EU-zapadni Balkan, kako bi se konkretnijom učinila evropska perspektiva regije.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!