“Ni Hitler od Srba nije tražio da se bore protiv Rusa, to je kao incest”

Regija 18. apr 202215:454 komentara
Izvor: Matija Bećković (FoNet/Aleksandar Barda)

U Beogradu je predstavljena peticija protiv uvođenja sankcija Rusiji, koju je do sada potpisalo više od 200 javnih ličnosti u Srbiji, među kojima su akademici Matija Bećković, Kosta Čavoški i Vasilije Krestić, episkopi SPC-a Irinej i David, reditelj Emir Kusturica i bivši ambasador u Rusiji Slavenko Terzić.

Peticijom se od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, Vlade i „najznačajnijih institucija srpskog naroda“ traži da odbace „pritiske i ucjene Zapada“ i da ne uvode sankcije Rusiji.

Ocjenjuje se da srpski i ruski narod vežu „najtješnje veze“ i da je „trajno savezništvo“ sa tom zemljom danas jedini garant očuvanja teritorijalnog integriteta Srbije, odnosno Kosova u njenom sastavu, kao i očuvanja dejtonske ustavne pozicije bh. entiteta Republika Srpska.

Potpisnici peticije izrazili su nadu da će ukrajinski narod „odbaciti“ zapadne saveznike koji ih, kako se navodi, iz sebičnih interesa guraju u sukob sa „slovenskom braćom“.

Dodali su da iza peticije ne stoji “niti jedna politička organizacija” i najavili da će drugi krug potpisnika objaviti na Dan pobjede nad fašizmom, 9. maja.

Po riječima akademika Matije Bećkovića, Srbija sebi ne bi smjela da dozvoli “poniženje” u vidu uvođenja sankcija Rusiji.

“Ni Hitler nije tražio od Srbije da šalje vojsku na Istočni front, to je i za njegova mjerila bilo previše, kao neka vrsta incesta. Nijednom malom narodu u naše vrijeme ne bi palo na pamet da uvodi sankcije Rusiji, to im neko naređuje, ne zbog Rusije, nego da se zna ko im je gazda”, rekao je Bećković.

Profesor Filološkog fakulteta u Beogradu Milo Lompar ocijenio da je da se od Srbije traži da se priključi sankcijama Rusiji “da bi se priklonila zapadnoj interpretaciji krize u Ukrajini”.

“Od nas se traži da prihvatimo propagandnu matricu koja je duboko lažna, a posredno i da prihvatimo da je zločinačko bombardovanje Savezne republike Jugoslavije 1999. godine bilo nešto sa čim smo se, makar naknadno, saglasili. To je suština zahtjeva koji se postavljaju pred Srbiju i to nikako ne možemo prihvatiti”, rekao je Lompar.

Navodeći da je saradnja sa Rusijom “osnovni” uslov opstanka srpskog naroda od 16. vijeka, uz kako je rekao, manje prekide tokom vladavine kralja Milana i Josipa Broza Tita, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Miloš Ković ocijenio je da bi eventualno uvođenje sankcija Rusiji predstavljalo “nacionalno samoubistvo”.

“Morate znati šta su nacionalni interesi i od njih se ne odstupa. Pitanja opstanka naših sugrađana na Kosovu i Metohiji, naših sunarodnika u RS su pitanja koja zavise od Rusije. Treba biti trezven i umjeti sačekati, jer vrijeme radi za nas. Uz sve kritične trenutke kojima sada svjedočimo, multipolarni svijet je već uspostavljen”, rekao je Ković.

Ocijenio je da sve što su srbijanske vlasti uradile prema Rusiji, uključujući nedavno glasanje za suspenziju te zemlje iz Savjeta UN-a za ljudska prava, “pokazuje spremnost da neko želi da prekine naše veze sa Rusijom i time se odrekne Kosova i Republike Srpske”.

“Uzmimo spoljnu politiku lišenu svakog morala, kako je zamišlja Aleksandar Vučić. Šta je Srbija dobila glasanjem za izbacivanje Rusije iz Savjeta UN-a za ljudska prava? Dobila je rakete ‘javelin’ ili su dobili kosovski Albanci? Ili je možda dobila najnovije prijetnje demokratski izabranom legitimnom ‘predstavniku srpskog naroda’ u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, Miloradu Dodiku”, upitao je Ković.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Komentari

Vaš komentar