Picula: Ne vjerujem Dodiku, fokus Hrvata mora biti dogovor s Bošnjacima

Regija 28. jun 202211:18 > 12:018 komentara
Podijeli:
Izvor: N1

Hrvatsku poziciju u rješavanju problema bosanskohercegovačkih Hrvata slabi neusklađenost hrvatskog predsjednika i premijera, kazao je Hini hrvatski eurozastupnik Tonino Picula, netom imenovani izvjestitelj Europskog parlamenta za strategiju proširenja.

Čelnici EU prošlog su tjedna odlučili Ukrajini i Moldaviji dodijeliti status kandidata za pristupanje EU, dok su se davanju tog statusa Bosni i Hercegovini usprotivili Francuska, Njemačka i Nizozemska.

Picula: Političke elite u BiH radije ratuju međusobno nego da se bore s problemima

Davanje kandidatskog statusa BiH podržali su i hrvatski predsjednik i premijer, ali je Zoran Milanović želio da ga BiH dobije bjanko, a Andrej Plenković suglasio se sa zaključcima Europskog vijeća da ono mora ići u korak s izmjenama izbornog zakona u toj zemlji.

Picula smatra da takva neusklađenost slabi hrvatsku poziciju te da je zbog toga Slovenija mogla iskoristiti priliku i predstaviti se kao glavni zagovaratelj europske budućnosti BiH.

“Tu se vidi koliko je štetno kada se ne prakticira jedna dogovorena politika koja mora slijediti vitalne nacionalne interese”, kazao je Picula.

Iako se i Pantovčak i Markov trg zalažu za davanje statusa kandidata BiH i smatraju da je potrebno izmijeniti izborni zakon u BiH, percepcija je da se radi samo o osobnom sukobu političara, objašnjava Picula.

“Političke elite u BiH radije ‘ratuju’ između sebe nego da se nose s problemima, ali isto se može reći za najutjecajnije političare u Hrvatskoj koji su ovoga puta BiH uzeli samo kao medij za međusobno razračunavanje”, istaknuo je Picula.

Zašto Ukrajini zeleno svjetlo, a BiH ne?

Picula objašnjava da proces proširenja nije samo tehnokratski proces nego i politički pa ulogu u proširenju igraju, a igrali su i ranije, geostrateški razlozi. Primjerice, Grčka je 1981. zbog strateško-političkih razloga ušla u Europsku uniju nakon zalaganja i pritiska tadašnjeg francuskog predsjednika Georgesa Pompidoua.

I Cipar je primljen zbog geostrateških razloga, iako ciparska vlada ne kontrolira cijeli državni teritorij.

“Ako se iskoračilo prema Moldaviji i Ukrajini, možda je trebalo reagirati i prema BiH, ali tu sam malo skeptičan. Suprotno od Ukrajine koja nema unutrašnjih podjela po pitanju Europske unije, BiH ih ima”, kazao je Picula.

Moldavija je također opterećena nekim internim dvojbama oko europskih integracija, ali je riječ o zemlji u neposrednom susjedstvu Ukrajine koja ima rusku prisutnost na vlastitom teritoriju.

“S druge strane, BiH nitko ne ugrožava izvana, ona je ugrožena iznutra”, kazao je Picula.

Picula ne vjeruje Dodiku

Hrvatski europarlamentarac ističe da u BiH ne postoji koherentna vizija smjera kojim bi zemlja trebala ići, iako svi formalno govore o potrebi europskih integracija.

“Svima su na usnama europske integracije, pa čak odnedavno i Miloradu Dodiku”, rekao je Picula. On, međutim, Dodiku ne vjeruje. Vezanje uz politiku aktualnog srpskog člana predsjedništva šteti opravdanim zahtjevima bosanskohercegovačkih Hrvata, smatra.

“Očito je da takva taktika ne daje rezultate. Mislim da bi, kada bi se fokus hrvatske politike u BiH više usmjerio na dogovor s bošnjačkom stranom, bilo lakše nama u europskim institucijama zagovarati rješenje koje jedino jamči stabilnost i budućnost”, smatra zastupnik SDP-a u Europskom parlamentu misleći na reformu izbornog zakona.

“Politički parirati s Dodikom ne ostavlja dobar dojam”

Stranke bosanskohercegovačkih Hrvata i hrvatska vanjska politika godinama pokušavaju promijeniti izborni zakon u BiH kako bi se spriječilo da brojniji Bošnjaci biraju hrvatskog člana predsjedništva i predstavnike u Domovima naroda putem kojih mogu i formirati vladu bez hrvatskih predstavnika.

Iako je kritičan prema političkim opcijama koje zagovaraju takozvani građanski koncept, iza kojeg se krije, naravno, težnja za unitarizacijom BiH, Picula smatra da se Hrvati u borbi protiv toga ne trebaju sljubljivati s Dodikom.

“Politički paktirati s Dodikom ne ostavlja dobar dojam ovdje u Bruxellesu pored svih opravdanih i jakih argumenata u korist reforme BiH”, dodao je Picula, koji je i član vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta.

“On svako malo najavljuje istupanje iz BiH i time prije svega dospijeva na različite liste sankcioniranih političara. A uz to podržava politiku Kremlja prema zapadnom Balkanu i Ukrajini. Vezivanje za takvu politiku sigurno ne jača opravdanu argumentaciju hrvatskih političara u BiH”, ističe Picula.

Manje rezerve prema zapadnom Balkanu

Novoimenovani izvjestitelj Europskog parlamenta za strategiju proširenja ističe da EU mora formulirati jasniju politiku s manje rezervi prema zapadnom Balkanu. U tom je kontekstu istaknuo da prema Sjevernoj Makedoniji postoji ozbiljan dug te da pristupni pregovori trebaju početi sa Skopljem i Tiranom, dok bi za građane Kosova trebalo ukinuti vizni režim.

Picula će u sklopu nove funkcije sastaviti izvješće Europskog parlamenta o strategiji proširenja koje treba odobriti većina eurozastupnika.

“Dokument bi trebao sumirati nove ideje, na tragu onoga što je proširenje u prošlosti značilo, njegove pozitivne posljedice, ali ćemo trebati kazati i zašto je politika proširenja u posljednjih deset godina praktički stala i zašto se ništa krucijalno nije dogodilo”, kazao je Picula.

“Taj će dokument onda biti na neki način smjerokaz i drugim institucijama, prije svega Vijeću, a onda i Komisiji koja bi se morala adaptirati na nove okolnosti i politiku proširenja staviti u nove formate”, dodao je.

Zastupnik SDP-a ističe da EU mora širiti svoj utjecaj na Balkanu i u istočnoj Europi jer će, bude li pasivna, taj prostor zauzimati drugi akteri i time dodatno zadavati probleme Uniji.

“Na zapadnom Balkanu imamo manjak stvarnog napretka”

“To se može razviti u geopolitičku inerciju koja bi EU izložila dodatnim pritiscima. Umjesto da kontinuirano širi utjecaj na neposredno susjedstvo kao tijekom cijele svoje povijesti, njeni geopolitički takmaci mogu pojačati svoju prisutnost na tim prostorima. U ovim sve zaoštrenijim okolnostima to može imati štetne posljedice”, smatra Picula.

Picula je skeptičan prema drugim oblicima regionalne suradnje na europskom kontinentu, poput inicijative “Otvoreni Balkan” ili “Europske političke zajednice” koju je predložio Emmanuel Macron, u sklopu koje bi s EU surađivale vrijednosno kompatibilne europske zemlje pošto u skorije vrijeme neće biti proširenja Unije.

“Rješenja treba tražiti u okviru dobro strukturiranih pregovora EK s kandidatkinjama i asistenciji potencijalnim kandidatkinjama, a ne disperzirati pažnju na mehanizme za koje ne vjerujem da mogu zamijeniti suštinu stvari. Na zapadnom Balkanu imamo višak platformi za suradnju, a manjak stvarnog napretka”, smatra Picula.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Komentari

Vaš komentar