Pusić: Dodikovoj retorici neće biti kraja, ali njemu će biti kraja, on se prepao

Regija 10. jan 202222:00 > 22:16
Podijeli:

U emisiji Izvan okvira s Mašenkom Vukadinović gostovali su bivša potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić i bivši potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Mate Granić, a dotaknuli su se obilježavanja neustavnog dana Republike Srpske te oćenito odnosa u regiji, slučaja Novaka Đokovića, ali i 30. obljetnice jednog od najvažnijih događaja u povijesti Hrvatske - Dana međunarodnog priznanja i Dana mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.

Vrlo rubna situacija nakon što je vođa bosanskih Srba Milorad Dodik najavio povlačenje tog entiteta iz ustavnopravnog poretka BiH. Kako gledate na to?

Pusić: Dodikovoj retorici neće biti kraja, ali njemu će biti kraja. Mislim da sankcije već djeluju i razina histerije koja se zadnjih dana vidi, marširanje ljudi, po mom mišljenju su reakcija na sankcije, on se očito prepao. Diže što veću galamu i radit će to i dalje jer to vidi kao jedini izlaz za sebe da pokuša identificirati kritiku na njegovo ponašanje kao napad na srpstvo. Mislim da se vidi da kod Vučića to već ne djeluje najbolje jer on nije došao u Banju Luku. To je neugodno i opasno, ne treba podcjenjivati opasnost od te vrste retorike i zveckanja oružjem, no takvu galamu obično ljudi dižu kad su u panici. Dodik je u tom razdoblju opasan, ali mislim da je sad i međunarodna zajednica toga svjesna, a na drugoj se razini odvijaju razgovori između Amerike i Rusije. Dodik tu služi kao ruski pijun.

Dodikova retorika već odavno je opasna… Kako ocjenjujete odgovor i reakcije, američke sankcije?

Granić: Nažalost SAD je nedovoljno bio prisutan u BiH nakon 2000. Ruska federacija je bila konstruktivan partner u pregovorima u Daytonu, sad se vraća situacija globalno i na bipolarni svijet, i ne samo to, Kina je postala jaka gospodarska sila prisutna ovdje, Rusija je prisutna, i islamske su zemlje prisutne, posebno Turska. Hrvatska vojska je legitimno intervenirala u BiH, spašen je Bihać. Sadašnja situacija je drugačija. Islamske zemlje, Turska, Katar, Iran, itekako su pristune i to su nove okolnosti. Za BiH jednako je štetan separatizam utjelovljen u Dodiku, a i unitarizam jednako opasno djeluje na stabilnost BiH. Vjerujem da će veća pažnja biti i SAD-a i EU, ali treba međusobno razgovarati. Uspostavljen je ozbiljan dijalog nakon posjete Plenkovića i Grlića Radmana.

Podizanje spomen ploče Milanu Tepiću, je li to provokacija?

Pusić: Nisu dvije istine, sve je jasno. Ali ta cijela atmosfera negiranja zlodjela umjesto da se društvo suočava s tim, svako društvo ima svoja opterećenja, ta atmosfera da se sve zlo slavi kao dobro, to je vrsta kolektivne atmosfere koju su kreirali… To ne vidim kao politiku nego vrstu psihoze. Žao mi je tih ljudi koji žive u takvoj atmosferi. I onda imate te mlade dečke kao gradonačelnika Banje Luke koji ulazi u nešto iz čega se neće moći izvući.

Kako vi gledate na taj događaj?

Granić: To nije dobro. Major Tepić se ubio i uništio 11 mladih života i počinio veliku materijalnu štetu za jednu propalu zločinačku politiku. Nema dvojbe oko toga i da se sad izvlači njega, da mu se podižu spomenici, to nikako nije dobro i stvara krivu atmosferu.

Pupovac u Banjaluci

Kako gledate na dolazak Milorada Pupovca u Banjaluku?

Pusić: Mislim da se premijer nije dobro snašao. Što se Pupovca tiče, za mene je to teško pitanje. On je moj poznanik dugo godina i prije politike, iznimno ga cijenim, napravio je iznimno dobre i važne stvari i za Hrvatsku i za srpsku zajednicu, i trpio uvrede bez odstupanja od svoje uloge. Ovo mislim da je blago rečeno pogreška. Mislim da je nedopustivo da je tamo išao, kao važna osoba u regionalnoj politici. Tamo nije imao što raditi, te ljude nije trebao podržavati. A nadam se da nije istina što je Plenković rekao da je RS obnavljala kuće na Baniji, nadam se da to nije istina i da se nije zato išlo. To bi bila prava sramota za RH.

Izvor : N1

Je li sporno to što je Pupovac prisustvovao u Banjoj Luci?

Granić: Premijer je rekao humanitarna pomoć, za to se može zahvaliti. Što se tiče mjesta, sigurno je Pupovac izabrao krivo mjesto i vrijeme. Vjerujem da će o tome biti rasprave. Vjerujem da ima nade za mir, to bi bilo jedino razumno. Ako ne dođe do toga, postaju upitni izbori, a to sigurno najviše ide na ruku događanjima u Banjoj Luci. Situacija je već jako ozbiljna, ali onda bi bila itekako ozbiljna.

Treba li situaciju shvatiti ozbiljno?

Pusić: Dodik je opasan i ta retorika je opasna u ovom zapaljivom dijelu Europe. Sve je jače i kao da namjerno ide na provokaciju. Smatram da je to nemoguće riješiti sa samim Dodikom. On je otišao predaleko. Mislim da Vučiću postaje veće opterećenje.

Ima li Hrvatska ulogu u smirivanju situacije u BiH?

Granić: Mislim da se u Hrvatskoj politička elita slaže da treba zaštititi konstitutivnost hrvatskog naroda. Najbitnije za nas je imati čvrstu politiku i gurati je na snažnije prisustvo i SAD-a ovdje. Stabilnost BiH nije drugorazredni problem, nego ozbiljan.

Novak Đoković vs. australska vlada

Je li epilog situacije s Novakom Đokovićem u Australiji pobjeda tenisača ili poraz australske vlade?

Granić: To je puno širi kontekst. Novak Đoković je najbolji tenisač na svijetu i jedva čeka nastupiti kao što i Australci to žele. Druga je činjenica da je Đoković aktivni antivakser. Ako je istina ono što mediji pišu da je 16. 12. dobio potvrdu da je pozitivan, a da se i taj dan i idući družio s djecom bez maske, da je bio u studiju, primao nagradu, da nikome nije rekao da ima koronu, to je najgore što se može napraviti. U povijesti civilizacije i medicine ništa više ljudskih života nije spasilo nego cijepljenje. Ako je jedan ovako popularan sportaš antivakser, onda to čini veliku štetu u borbi protiv pandemije. Uskoro će broj umrlih od korone biti veći od broja poginulih u Domovinskom ratu. Što se tiče Australije, ona je suverena u tome da odluči hoće li mu dati vizu. Znali su njegove stavove i kad je aplicirao za vizu, trebali su ranije o tome odlučiti. Posljedice će nositi sami što god odluče. Jedna stvar je da se netko ne želi cijepiti, no onda ne smije drugome naškoditi i kretati se bez maske.

Australska je vlada pazila da nisu dvostruka mjerila, hoće li netko imati političke posljedice?

Pusić: Zbog političkih postupaka se ovo i dogodilo. Mislim da je ludo ne cijepiti se i biti protiv cijepljenja, ali to je njegovo mišljenje. No, za ovaj incident po mom mišljenju nije kriv Đoković jer je dobio pozitivno mišljenje da može doći u Australiju od dva različita zdravstvena tijela – jedno od teniskog saveza i drugo od države Victorije jer im je stalo do toga da prvi tenisač svijeta igra na Australian Openu. I nakon što je dobio dopuštenje da dođe neovisno o cijepljenju, saznalo se u javnosti i u javnosti je dignuta velika galama jer vjeruju da zakon mora biti jednak za sve. Ove godine su izbori u Australiji i njihov premijer je rekao da je stvar države Victorije, a ne savezne vlasti, no kad se digla galama, pogotovo jer Australija ima jako striktna ograničenja, on se očito prepao i cijeli cirkus je proizašao iz toga. Po meni Đokoviću su najviše štetili članovi njegovi obitelji i obožavatelji koji su govorili grozne stvari. U suštni incidenta greška je u želji da ga dobiju za turnir.

Izvor : N1

30 godina od međunarodnog priznanja Hrvatske

Dana 15. siječnja 1992. godine sve zemlje članice tadašnje Europske zajednice priznale su Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu. Prije toga prošli smo velika iskušenja, a u tom trenutku je Domovinski rat bio u jeku, a gotovo trećina zemlje bila je pod okupacijom tadašnje JNA i srpskih pobunjenika. Kako vi pamtite dan međunarodna priznanja koji je jedan od najvažnijih događaja u povijesti?

Granić: Temeljne ciljeve smo ostvarili. Nije lako bilo postati međunarodno priznata država. Pod teškim okolnostima stvorena je država. Da se Hrvatska nije obranila od velikosrpske agresije, nikad ne bismo bili priznati. Temeljni san je ostvaren.

Kako vi gledate na to, građani kao da nisu toliko oduševljeni?

Pusić: Izgraditi državu i institucije koje zaslužuju povjerenje je dugotrajan posao, mi smo još daleko od toga i naše institucije još ne funkcioniraju kako bi trebale. Naše pravosuđe je najbolje funkcioniralo te 2012., 2013. kad smo ulazili u EU. Sad je lošije nego tada. No, objektivno, slabo stojimo u usporedbi s drugim zemljama, standard je slab, institucije su slabe kad se uspoređujemo sa starim demokracijama.