Pusić: EU za BiH treba imati pristup kao prema baltičkim državama

Regija 17. mar 202212:1310 komentara
Podijeli:
Izvor: N1

Vesna Pusić, bivša ministrica vanjskih poslova Hrvatske i bivša potpredsjednica Vlade Hrvatske kazala je kako je Europska unija konačno razumjela da je ostavljanje tema i nedovršenih procesa konsolidacije europskog teritorija postalo preopasno te da se radi o riziku prve razine i da se tu nešto mora poduzeti. Smatra da bi pristup, kakav je EU imala prema baltičkim državama, bio primjeren i državama Zapadnog Balkana, posebice prema BiH.

“Prijem Litve, Latvije i Estonije dobar primjer integracije”

“Ovo nije situacija ni prije 10 ni prije 15 godina, ovo je situacija od danas, što znači da nije dovoljno da Europska unija samo postoji, a države koje nisu članice samo žele ući u Europsku uniju. To je posao koji se trebao obaviti proaktivnim pristupom”, rekla je Pusić.

Kao najbolji primjer dobre integracije u Europsku uniju navela je kad su punopravno članstvo dobile tri baltičke države, Litva, Latvija i Estonija.

“Tada su tri skandinavske države, Danska, Švedska i Finska preuzele partnerstvo s te tri baltičke države i, kao neka vrsta mentora i vodiča, vodile ih skupa s desecima svojih činovnika u državnoj upravi, koji su tamo odlazili, prilagođavali, mentorirali ljude i institucije i tako ih postupno integrirali. To je najuspješnija integracija u Europsku uniju, jer su to zemlje koje su u 20. stoljeću strašno stradale i sve što im je moglo pobjeći, pobjeglo je, ali su se ipak uspjele dobro integrirati”, rekla je Pusić.

“Nova generacija ljudi u BiH koja razumije demokraciju izvan plemena”

Smatra da bi takav pristup bio primjeren i državama Zapadnog Balkana, a posebice Bosni i Hercegovini.

“Važnije od konkretnog roka, a rok će biti između 5 i 10 godina, to možemo prostim okom vidjeti, ako se nešto radi, a ako se ne radi, rok je zauvijek, ako se ne radi na njihovoj transformaciji, da se pretvore u funkcionirajuće demokracije, a ono što je, po mom mišljenju, važnije od roka je način da se definira kako će se to postići, ne samo deklaracijama, željama i pozdravima, nego konkretnim angažmanom, mjerama od strane Europske unije i suradnjom s institucijama i vodstvima u tim državama”, rekla je Pusić.

Ističe da “u BiH danas, osim ova tri etnička lidera, koji tu zemlju drže zamrznutom, postoji cijela nova generacija ljudi u različitim sferama života tog društva, koji su sasvim drugačijih nazora”

“To su i Hrvati i Srbi i Bošnjaci i ‘ostali’, ljudi vrijednosno slični u smislu da razumiju demokraciju izvan plemena, a to je ono što je BiH neophodno u ovom trenutku i ova velika rasprava o promjeni izbornog zakona ima smisla, ali ne ovaj model koji je danas na stolu”, rekla je.

“Početak princip jedan čovjek-jedan glas”

Dodaje da, s obzirom na povijest i posebno na psihologiju koja vlada u tom društvu, potrebno je naći načine kako zaštititi kolektivna prava, ali nema države koja nije građanska, koja danas u modernim uvjetima funkcionira”.

“Dakle, princip jedan čovjek jedan glas je početni, a na to treba dodati još neke mehanizme zaštite kolektivnih prava, upravo zato da se pojedini dijelovi društva ne osjete ugroženima ili na neki način marginaliziranima”, rekla je Pusić.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Komentari

Vaš komentar