Svjetska politika: Događaji koji se čekaju u 2017.

Svijet 02. jan. 201715:30 > 17:46
Podijeli:
Izvor: Rojters

Prošla godina u svjetskoj politici biće zapamćena po presedanima, iznenađenjima i promjenama koje mogu imati dugoročne efekte. Šta nam predstoji u 2017. godini na svjetskoj sceni što može promijeniti raspored snaga i uzburkati globalnu politiku?

Januar: Vrhovni sud Velike Britanije odlučuje o Brexitu

Izvor : REUTERS/Tom Jacobs

Britanski Vrhovni sud pravde je najavio da će “uskoro” donijeti svoju odluku povodom Brexita. Treba da odluče da li Theresa May može da pokrene Član 50, koji bi započeo dvogodišnji izlazak Britanije iz EU, bez glasova poslanika.

Theresu May već čeka naporni početak godine, pošto treba da sastavi i objavi javnosti plan pregovora o izlasku u februaru, a do aprila da pokrene Član 50, ako joj Vrhovni sud ili parlament dopuste.

20. januar: Trumpova inauguracija

Izvor : Agencije

Tada će Donald Trump i zvanično postati prvi čovjek SAD-a. Izabranik američkog naroda je ranije tvitnuo da “takozvane zvijezde” žele karte za njegovu inauguraciju, koja će biti održana u Washingtonu. Njegov odgovor je bio “Vidite šta su oni učinili za Hillary – ništa. Ja želim narod”.

Mediji javljaju drugu stranu priče, a to je da niko zapravo ne želi da svira na njegovoj inauguraciji.

Kandidat republikanaca Donald Trump izabran je za 45. američkog predsednika.

Mart: Izbori u Holandiji

U Holandiji ove godine će biti održani opšti izbori, prvi od 2012. Na političkoj sceni kao favorit i mogući pobenik pojavio se desničar Geert Wilders, vođa desničarske Slobodarske partije, koji je između ostalog tražio da se organizuje referendum o izlasku iz EU i zabrana Kur'ana.

Jedno vrijeme mu je bio zabranjen ulazak na teritoriju Velike Britanije.

Poznat je po kritici Islama i brojnim drugim prilično “tvrdim” stavovima, što bi značio zaokret u dosadašnjoj politici Holandije.

April: Izbori u Francuskoj

Izvor : REUTERS/Martin Bureau

Prvi krug predsjedničkih izbora u Franuskoj biće održani 23. aprila, a drugi 7. maja. Republikanac François Fillon će kao glavnu protivnicu imati Marine Le Pen, prvu ženu desničarskog Narodnog fronta.

Le Pen također želi oštriji stav države prema Islamu, i to je srž njene politike već godinama.

Kao primjer, Le Pen je nedavnou govoru na istoku Francuske rekla da “masovna imigracija” i “brendirani islamizam” predstavljaju novi totalitarizam 21. vijeka.

19. maj: Iran bira predsjednika

Iran je u 2015. potpisao istorijski sporazum sa zapadnim silama oko nuklearnog programa, ali da li će on trajati?

Prema sporazumu između Irana i SAD, Kine, Rusije, Velike Britanije, Francuske plus Njemačke jučer u Beču, Teheran je pristao na dugoročno ograničenje svog nuklearnog programa, a zauzvrat će Washington, Evropska unija i UN ukinuti sankcije Iranu, dodaje Reuters.

Ipak, prije dvije nedjelje, iranski predsjednik Hassan Rouhani je naredio nacionalnoj nuklearnoj agenciji da počne sa razvojem nuklearnog pogona za podmornice.

Sadašnji iranski predsednik koji čeka reizbor je rekao da neće dozvoliti Donaldu Trumpu da poništi dogovor koji je uspostavljen. Pitanje je kako će se rešiti ova tenzija ako Hassan Rouhani pobjedi, a kako ako kojim slučajem ipak izgubi na izborima?

Septembar: Izbori u Njemačkoj

Izvor : AFP/Tovias Schwarz

Angela Merkel se bori za istorijski četvrti mandat kao kancelarke Njemačke. Merkelova trpi kritike oko svoje politike vezane za migrante, prije svega od populističkih partija, koje pokušavaju da iskoriste strah od terorizma koji se širi Evropom.

Desničarska Alternativa za Njemačku se ističe, i prema nekim anketama, raste joj popularnost pogotovu poslije najnovijih napada u Berlinu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mrežaTwitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.