Evropa se poklonila Auschwitzu

Svijet 27. jan 201509:32 > 20:09
Izvor: EPA/Jacek Bednaarczyk

Sedamdeseta je obljetnica oslobođenja nacističkog logora smrti Auschwitza. O smrti, boli, sjećanju i odgovornosti svjedočili su mnogi prežvjeli, ali i državnici koji dobro znaju koliko je važno ne zaboraviti da je jedan od najstrašnijih logora neizbrisivi dio evropskog identiteta.

Samo je Auschwitzu ubijeno više od milion ljudi. Devedeset posto bili su Jevreji. Vojnici Crvene Armije oslobodili su logor 27. januara 1945. godine. Pronašli su 7.000 preživjelih. I dok ruski predsjednik nije došao na komemoraciju jer ga, kako kaže, nisu pozvali, njemački predsjednik Joachim Gauck podsjetio je njemački narod da ne zaborave kako je holokaust dio njemačkog identiteta.

vezana vijest

I dok je neke potrebno podsjetiti na strahotu koja se ne smije ponoviti, preživjelima je sjećanje ostalo živo desetljećima od odslobođenja.

Poljski predsjednik Bronislaw Komorowski pridružio se bivšim zatvorenicima u polaganju vijenaca, a njemačka kancelarka Angela Merkel je izjavila da je obljetnica oslobođenja logora podsjetnik na to što si ljudi mogu međusobno učiniti.

Današnja komemoracija na lokaciji u južnoj Poljskoj možda je među posljednjima na kojoj će u većem broju sudjelovati preživjeli. Tada najmlađi, sada su u osamdesetim godinama. Tragične priče ipak će odjekivati još jako dugo.

Izvor: REUTERS/Pawel Ulatowski
Izvor: REUTERS/Pawel Ulatowski
Izvor: REUTERS/Pawel Ulatowski
Izvor: REUTERS/Pawel Ulatowski
Izvor: REUTERS/Pawel Ulatowski
Izvor: REUTERS/Pawel Ulatowski
Izvor: REUTERS/Pawel Ulatowski
Izvor: REUTERS/Pawel Ulatowski
Izvor: REUTERS/Pawel Ulatowski
Izvor: REUTERS/Pawel Ulatowski
Izvor: REUTERS/Pawel Ulatowski
Izvor: REUTERS/Pawel Ulatowski
Izvor: REUTERS/Pawel Ulatowski
Izvor: REUTERS/Pawel Ulatowski
Izvor: REUTERS/Pawel Ulatowski
Izvor: REUTERS/Pawel Ulatowski
Izvor: REUTERS/Pawel Ulatowski
Izvor: REUTERS/Pawel Ulatowski
Izvor: REUTERS/Pawel Ulatowski

“Očekivali su svašta, ali ne ono što je nezamislivo”

Oko 1,1 milion ljudi koji su prošli ispod zloglasnog natpisa “Arbeit macht frei” između 1940. i 1945. iz logora nisu izašli. Mnogi su pobijeni u tamošnjim plinskim komorama, Jevreji, ratni zarobljenici, Poljaci, Romi i pripadnici drugih manjina. Umirali su i od gladi, bolesti i prisilnog rada.

Crvena Armija je 27. januar 1945. oslobodila 7.000 logoraša. Nekoliko dana prije dolaska Sovjeta, nacisti su premjestili gotovo 60 hiljada drugih, prisiljavajući ih na marš do ostalih logora. Neki od njih kasnije su oslobođeni u drugim logorima, a samo ih je šačica uspjela pobjeći.

“Očekivali su svašta, ali ne ono što je nezamislivo”, još jedna je od parola ove godišnjice.

U ime budućnosti će se i logor Auschwitz pridružiti danas evropskoj minuti šutnje na koji su pozvali sudionici međunarodnog foruma Pusti moj narod da živi u Pragu i bivšem nacističkom logoru Terezin koji organizira Evropski jevrejski kongres i Evropski parlament uz sudjelovanje predsjednika parlamenata 30 zemalja.

Iz Praga i Terezina će danas uputiti apel vladama i državama da svedu toleranciju ekstremizma i nasilja potaknutog etničkom i vjerskom netrpeljivošću na nulu i predložiti konkretnu Mapu puta odbrane od ekstremizma, neonacizma i antisemitizma u 20 koraka, a od SAD, Evropske unije, Izraela i Rusije zahtjevaju da se u toj odbrani izdignu iznad svih svojih tenzija i sporova.