Ruski predsjednik Vladimir Putin u zadnje vrijeme posvećuje puno vremena u svojim pojavljivanjima u javnosti na uvjeravanje Rusa da sankcije uvedene zbog rata u Ukrajini više štete Zapadu nego Rusiji.

Putin, čini se, zemlju dugoročno priprema za život pod sankcijama.

“Zapad kolektivno ne namjerava podržati ekonomski pritisak na Rusiju”, nedavno je rekao na sastanku s ruskim direktorima zrakoplovnih kompanija. Svi sektori ruske ekonomije sad moraju “napraviti dugoročni plan u skladu s unutarnjim mogućnostima”.

Putinove ideje o samoodrživosti prilično su predvidljive. Još otkad je Rusija 2014. godine sebi pripojila ukrajinski poluotok Krim država se priprema za pojačane sankcije Zapada. Za to je osmišljena strategija koju neki zovu “Tvrđava Rusija”, piše BBC.

Ipak, razmjeri ekonomskog protunapada kojeg je napravio Zapad nakon invazije na Ukrajinu iz veljače ove godine – zajedno sa sve većim brojem kompanija koje prekidaju poslovanje u Rusiji, radi lošeg imidža ili budućih sankcija – došle su kao šok.

“Nitko tko je možda prije svega ovog projicirao kakve bi sankcije Zapad mogao uvesti Rusiji nije uopće razmišljao o nečemu ovakvom”, priznao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u ožujku, misleći na zamrzavanje polovice deviznih rezervi Rusije koje iznose nekih 600 milijardi dolara.

Rusija je najavila da će se sudskim putem boriti protiv sankcija za devizne rezerve, a zaprijetila je i tužbom ako se proglasi da je bankrotirala uslijed zamrzavanja imovine. U međuvremenu, donosimo nekoliko načina na koji tvrtke, industrije i pojedinci pokušavaju nositi s novom normalom života u Rusiji.

1. Redizajn Lade

Legendardna ruska marka automobila koja korijene vuče još iz sovjetskog vremena danas jako ovisi o uvoznim dijelovima. Avtovaz, koji proizvodi Ladu, u vlasništvu je francuske tvrtke Renault. Po Evgeniju Eskovu, uredniku ruskog auto magazina Auto Business Review, Avtovaz i Renault imaju zajednički sistem za nabavku dijelova.

Krajem ožujka, kao odgovor na najavu da Renault napušta rusko tržište, iz Avtovaza su rekli da kreću s redizajnom nekoliko svojih modela tako da manje ovise o uvoznim komponentama.

Avtovaz nije detaljnije objasnio o kojim modelima se radi, ali su rekli da će isti postupno biti pušteni u prodaju u narednim mjesecima. Eskov kaže da će redizajnirani modeli biti pojednostavljene verzije postojećih automobila, a neki dodaci poput ABS-a će biti uklonjeni. “To će biti ogoljeni brutalni automobili, kao iz prošlosti,” rekao je u e-mailu za CNN Business.

2. Privlačenje Instagram korisnika na Vkontakte

Instagram je sve donedavno bio najpopularnija društvena mreža u Rusiji, sudeći po mjesečnom broju korisnika, po podacima tvrtke Brand Analytics koja se bavi analizama društvenih mreža. Na drugom mjestu bila je Vkontakte, ruska domaća verzija Facebooka.

Nakon invazije – i osobito nakon što je ruska državna agencija za komunikacije prošli mjesec ukinula pristup Facebooku i Instagramu iz Rusije – iz Vkontakte daju sve od sebe da na svoju platformu privuku kreatore sadržaja.

Vkontakte je najavio da se do kraja travnja odriče svoje marže koju inače naplaćuje za sav monetizirani sadržaj, a nude i besplatnu promociju na svojoj platformi svim kreativcima koji se dosele s neke druge platforme ili koji su reaktivirali svoj account na Vkontakte nakon 1. ožujka. Također su objavili i vodič koji korak po korak objašnjava kako pokrenuti biznis na Vkontakte.

Po podacima same kompanije Vkontakte, čini se da su ovi potezi postigli uspjeh. Broj mjesečnihj korisnika u ožujku je dosegao rekord od 100 milijuna. Prema podacima Brand Analytics Instagram je ostao bez gotovo polovice svih aktivnih rusofonih korisnika između 24. veljače i 6. travnja.

Ali, naravno, to nije cijela priča. Mnogi ruski korisnici Instagrama još uvijek su aktivni jer blokadu mogu zaobići korištenjem VPN-a. Olga Levakova, koja zarađuje prodavanjem kvalitetnog ručno rađenog tekstila s uzorcima iz carske Rusije, kaže da je nakon prvotnog “šoka” i “panike” do kojeg je dovela zabrana Instagrama nastavila koristiti Instagram preko VPN-a kako bi došla do svojih – uglavnom stranih – kupaca.

Levakova kaže da je razmišljala o gašenju svog biznisa nakon što je bila preplavljena antiratnim komentarima i porukama u prvih nekoliko tjedana nakon početka invazije. U međuvremenu se količina takvih komentara smanjila, ali je ipak uklonila rečenicu u opisu svoje stranice koja spominje “carsku Rusiju.” Sad piše samo “povijesno pletivo.”

“Nisam mogla podnijeti tu poplavu agresivnosti”, priznaje Levakova. Narudžbe i dalje stižu, ali kaže da je još uvijek prerano govoriti o tome hoće li situacija ostaviti trajne posljedice za njeno poslovanje.

3. Domaće kreditne kartice

Rusija se počela pripremati za financijsku izolaciju još kad su neke od najvećih ruskih banaka stavljene pod sankcije zbog aneksije Krima. Na neki način, to se i isplatilo. Ruski Nacionalni sustav za kartično plaćanje i sistem bankovnih kartica koji ide uz njega – kojeg zovu Mir – imao je eksponencijalni rast.

Po podacima ruske središnje banke više od 113 milijuna kartica Mir je izdano građanima 2021. godine, drastično povećanje u odnosu na samo 1.76 milijuna koliko ih je bilo u optjecaju krajem 2016. Prošle godine, oko četvrtina svih kartičnih plaćanja u Rusiji obavljeno je karticama Mir.

Do ovakvog eksplozivnog rasta, kažu stručnjaci, jednim dijelom je došlo i zato što je to promovirala država. “Prije invazije ta kartica nije baš bila osobito privlačna običnim Rusima,” kaže Marija Šagina, znanstvena novakinja s finskog instituta za međunarodne odnose. Ali umjesto tog, vlada je propisala da svi zaposlenici u javnom sektoru, umirovljenici, i svi Rusi koji primaju neki oblik socijalne pomoći moraju koristiti karticu Mir.

To znači da kad su Visa i Mastercard početkom ožujka najavili obustavu poslovanja i transakcija u Rusiji, alternativan sustav za plaćanja već je postojao. Ali Mir ne može poslužiti kao direktna zamjena za popularne kreditne kartice. Mir radi samo u Rusiji i tek nekoliko drugih post-sovjetskih država.

Taj izostanak globalnog dosega također je osakatio ruski pokušaj da napravi alternativu za Swift, međunarodni sustav za plaćanje među bankama. Ruski sistem, koji se zove SPFS, imao je samo 400 korisnika prošle godine, daleko manje od 11.000 koji su koristili Swift.

“Ne može se postići efekt umrežavanja jer strane ustanove nisu baš zainteresirane da se pridruže,” kaže Šagina. “Ako nemate povjerenja u Rusiju u ostalim stvarima, zašto biste imali povjerenja u ovaj sustav?”

4. Javni radovi

Po Eleni Ribakovoj s Instituta za međunarodne financije u Washingtonu do masovne nezaposlenosti u Rusiji još nije došlo – ali to je jedna od stvari kojih se vlada u Moskvi najviše pribojava jer takvo što bi potencijalno moglo dovesti do velikog nezadovoljstva među građanima.

“Što više guše antiratne demonstracije, sve jasnije postaje da ih zabrinjava nezaposlenost”, kaže Ribakova. Na početku rata više od 15.000 ljudi je privedeno zbog sudjelovanja na antiratnim prosvjedima, a Kremlj je praktički stavio brnjicu svim nezavisnim medijima, donošenjem zakona koji kao krivično djelo tretira bilo što što država ocijeni kao “lažne informacije” o svojoj “specijalnoj vojnoj operaciji.”

Grad Moskva već je uveo neke mjere za potencijalan problem povećane nezaposlenosti, kroz program koji nudi tečajeve i zapošljavanje namijenjen ljudima koji prije radili za zapadnjačke kompanije i koji su otpušteni jer su te tvrtke prekinule s poslovanjem u Rusiji. Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin rekao je kako se vjeruje da bi oko 200.000 radnih mjesta moglo biti ugroženo.

Rješenje – koje je sam ponudio na svom blogu – je da se radnicima koji su ostali na cesti ponudi da rade nešto “korisno”. Ideje koje je naveo uključuju primjerice birokratske poslove upravljanja službenim dokumentima, poput putovnica ili rodnih listova, rad na održavanju nekog od gradskih parkova, ili rad u priručnim zdravstvenim centrima koje je gradska uprava nedavno počela postavljati. Iznos od 41 milijun dolara izdvojen je za otvaranje ovakvih radnih mjesta i za obrazovanje radnika.

Za Ruse koji su prije rata gradili poslovne karijere u tvrtkama poput konzultantskog giganta McKinsey ili investicijske banke Goldman Sachs takve stvari bi bile drastična promjena. Ali Ribakova kaže da do toga najvjerojatnije neće doći. Većina menadžera iz stranih kompanija koje su poslovale u Rusiji napustit će državu – ako već to nisu napravili.

Što sad slijedi?

Rusija je dosad uspjela izdržati udarce sankcija i izbjegla kolaps svog financijskog sustava. Za to je ponajprije zaslužna središnja banka, koja je odmah reagirala dizanjem kamatnih stopa na 20% (kasnije ih je spustila na 17%) i uvela strogu kontrolu kapitala.

Ali to ne znači da je Rusija prošla najgore. Ruska ekonomija bi se ove godine mogla smanjiti za 8.5%, po projekcijama MMF-a. Kolaps bi mogao biti i veći ako Europa ode korak dalje i uvede zabranu uvoza ruske nafte. A inflacija je trenutno 17.5% i čak i Putin priznaje da takav porast cijena donosi teškoće građanima.

Još jedan rizik, kako kažu stručnjaci, je velika ovisnost Rusije o uvoznim proizvodima, od kojih su mnogi sada pod sankcijama. S takvim nestašicama Kremlj će se boriti puno teže nego s makroekonomskim mjerama, piše BBC.

“Pojavilo se to raspoloženje, osobito u ruskoj vladi, da će jednog dana iza ugla naići na golemo čudovište”, kaže Ribakova. “I nemaju pojma kada će ih točno to čudovište pojesti.”

Podsjetimo, ruska invazija na Ukrajinu ušla je u 58. dan. Sve vijesti vezane za situaciju u Ukrajinu možete pratiti na našem LIVE BLOGU.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad