Guardian: Dokumenti ukazuju na Putinovu zavjeru da Trumpa dovede u Bijelu kuću

Svijet 16. jul 202116:39 4 komentara
N1

Britanski Guardian je u petak objavio dokumente za koje se vjeruje da su procurili iz Kremlja, a koji ukazuju na to da je Vladimir Putin tokom zatvorene sjednice ruskog Vijeća za nacionalnu sigurnost lično odobrio tajnoj službi operaciju podrške "mentalno nestabilnom" Donaldu Trumpu na američkim predsjedničkim izborima 2016. godine.

Sastanak je navodno održan 22. januara 2016. godine uz prisustvo šefova Putinovih špijunskih agencija i ministara.

Oni su navodno zaključili da bi Bijela kuća pod Trumpom pomogla osigurati strateške ciljeve Moskve, uključujući “socijalna previranja” u SAD-u i slabljenje pregovaračke pozicije američkog predsjednika.

Tri špijunske agencije su zatim dobile naredbu na osnovu uredbe, koju je navodno potpisao sam Putin, da pronađu praktične načine za podršku Trumpu, koji je u tom trenutku već predvodio trku u okviru Republikanske stranke za nominaciju za predsjednika.

Izvještaj koji je pripremilo Putinovo stručno odjeljenje preporučio je Moskvi da koristi “svu moguću silu” kako bi osigurala Trumpovu pobjedu.

Guardian piše da su zapadne tajne službe upoznate sa ovim dokumentima već nekoliko mjeseci, te da oni predstavljaju “ozbiljno i krajnje neobično curenje informacija iz Kremlja.”

List također navodi da je predstavio ove dokumente nezavisnim ekspertima koji su ocijenili da su oni autentični, te da su okolnosti i “sveukupni ton” dokumenata u skladu sa razmišljanjem Kremlja po pitanju sigurnosti.

Međutim, Putinov glasnogovornik Dmitri Peskov je na pitanje Guardiana u četvrtak odbacio ove tvrdnje i rekao da je ideja da su ruske vodje se sastale pocetkom 2016. da bi se dogovorile o tome da pruže Trumpu podršku “velika petoparačka priča”.

Izvještaj – „Br. 32-04 \ vd“ je klasificiran je kao tajni dokument, a u njemu stoji da je Trump sa gledišta Kremlja “najperspektivniji kandidat,” navodi Guardian.

Također navodno sadrži kratku psihološku procjenu Trumpa u kojoj stoji da je on “impulsivna, mentalno nestabilna i neuravnotežena osoba koja pati od kompleksa inferiornosti.”

Dokument također navodno potvrđuje da je Kremlj u posjedu potencijalno kompromitirajućeg materijala o Trumpu, prikupljenog tokom njegovih ranijh “neslužbenih posjeta teritoriji Ruske Federacije.”

Navode se “određeni događaji” koji su se desili tokom Trumpovih putovanja u Moskvu a članovi Vijeća sigurnosti se pozivaju da pronađu detalje događaja navedenog u dodatku broj pet, paragrafa broj pet, navodi se u dokumentu. No nejasno je šta ovaj dodatak sadrži.

“Nužno je upotrijebiti svu moguću silu kako bi se olakšao njegov [Trumpov] izbor na mjesto američkog predsjednika,” stoji u dokumentu.

Ovo bi navodno pomoglo u ostvarivanju favoriziranog ruskog “teoretskog političkog scenarija”.

Trumpova pobjeda “definitivno će dovesti do destabilizacije američkog sociopolitičkog sistema” te će dovesti do toga da skriveno nezadovoljstvo izbije na vidjelo, predviđa se.

Sastanak u Kremlju

Guardian piše da “nema sumnje” da je došlo do sastanka u januaru 2016. u Kremlju, te da postoji službena fotografija sa tog dogadjaja na kojoj se vidi Putin kako sjedi na čelu stola, smješten ispod zastave Ruske Federacije i dvoglavog zlatnog orla.

Tadašnji ruski premijer Dmitrij Medvedev, te ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov, su također prisustvovali sastanku. Prisutni su bili i Sergej Šojgu, Ministar odbrane zadužen za GRU, rusku vojnoobavještajnu agenciju; Mihail Fradkov, tadašnji šef ruske strane obavještajne službe SVR; i Aleksandar Bortnikov, šef špijunske agencije FSB. Također je prisustvovao Nikolai Patrushev, bivši direktor FSB-a.

Međutim, saopštenje koje je izdato nakon sastanka je tvrdilo da je tema bila privreda i Moldavija.

Dokument do kojeg je došao Guardian sugerira da je stvarna, prikrivena svrha (ruskog) Vijeća sigurnosti tada bila rasprava o povjerljivim prijedlozima koje je izradila predsjednička analitička služba kao odgovor na američke sankcije Moskvi.

Čini se da je autor ovog dokumenta Vladimir Symonenko, visoki zvaničnik zadužen za stručno odjeljenje Kremlja koje Putinu pruža analitički materijal i izvještaje, od kojih su neki zasnovani na stranim obavještajnim podacima.

U dokumentima se navodi da je 14. januara 2016. godine Symonenko učesnicima podijelio sažetak od tri stranice u kojem su zaključci i preporuke koje je sastavio njegov tim.

U potpisanoj naredbi dva dana kasnije, Putin je navodno naložio tadašnjem šefu njegove direkcije za vanjsku politiku Aleksandru Manzhosinu da sazove zatvoreni sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost.

Svrha sastanka je navodno bila da se nadalje prouči ovaj dokument, a Manzhosin je dobio rok od pet dana da to organizuje.

Ostaje nepoznato šta je rečeno unutar prostorije u zgradi senata Kremlja na drugom spratu, ali čini se da su predsjednik i njegovi obavještajni službenici potpisali multiagencijski plan za intervenciju u američku demokratiju koji je predstavljen u svjetlu opravdane samoobrane, piše Guardian.

Ne spominje se Hillary Clinton

Navode se razne mjere koje bi Kremlj mogao usvojiti kao odgovor na ono što vidi kao neprijateljsko djelovanje Washingtona, te se iznosi nekoliko američkih slabosti.

To uključuje “produbljivanje političkog jaza između ljevice i desnice,” američki “medijsko-informativni” prostor i raspoloženje u državi koje se protivi establišmentu pod predsjedavanjem Baracka Obame.

Dokument ne spominje Hillary Clinton, koja je bila Tumpov protivnik na izborima 2016. godine, ali predlaže se korištenje medijskih resursa za podrivanje vodećih američkih političkih ličnosti.

Postoje odlomci o tome kako bi Rusija mogla u američki javni život ubaciti „medijske viruse,“ koji bi mogli postati samoodrživi i ponavljani – što bi promijenilo svijest mase, posebno određenih skupina.

Prema jednom odvojenom dokumentu koji je procurio, Putin je nakon sastanka izdao uredbu o osnivanju nove i tajne međuresorne komisije koja je imala hitni zadatak da ostvari ciljeve postavljene u “posebnom dijelu” dokumenta br. 32-04 \ vd.

Navedeno je da su među članovima novog radnog tijela bili Šojgu, Fradkov i Bortnikov. Šojgu je imenovan za predsjednika komisije. Uredba nalaže da bi grupa trebala što prije poduzeti praktične korake protiv SAD-a uz opravdanje da je to potrebno zbog nacionalne sigurnosti, a u skladu sa Saveznim zakonom iz 2010. godine, 390-FZ, koji omogućava vijeću da formuliše državnu politiku po pitanju sigurnosti.

Guardian: Svaka tajna služba dobila je neku ulogu

Prema dokumentu, svaka tajna služba je dobila neku ulogu. Ministru odbrane naloženo je da koordinira rad pododjeljenja i službi. Šojgu je također bio odgovoran za prikupljanje i sistematizaciju potrebnih informacija i za „pripremu mjera za djelovanje na informacijsko okruženje objekta“ – što se čini kao naredba za hakiranje osjetljivih američkih cyber-ciljeva koje je identificirao SVR, tvrdi Guardian.

SVR-u je navodno rečeno da prikupi dodatne informacije za podršku aktivnostima komisije. FSB je dobio kontraobavještajne zadatke. Putin je odobrio dokument od 22. januara 2016. godine, koji je njegova kancelarija opečatila.

Mjere su na snagu stupile Putinovim potpisom, stoji u uredbi, a šefovi službi su dobili nešto više od nedelju dana da se vrate sa konkretnim idejama koje bi prezentirali do 1. februara.

Napisani birokratskim jezikom, čini se da dokumenti pružaju neviđen uvid u obično skriveni svijet odlučivanja u vladi Rusije.

Putin je više puta negirao optužbe da se miješa u zapadnu demokratiju, ali prema Guardianu, čini se da ovi dokumenti to opovrgavaju.

Putin negirao optužbe više puta

“Naprotiv, oni pokazuju da su predsjednik, njegovi špijunski oficiri i visoki ministri bili lično upleteni u jednu od najvažnijih i najodvažnijih špijunskih operacija 21. vijeka: zavjeru koja je pomogla smještanju “mentalno nestabilnog” Trumpa u Bijelu kuću. Čini se da papiri predstavljaju nacrt onoga što se zapravo dogodilo 2016,” piše britanski list.

Nekoliko sedmica nakon sastanka Vijeća sigurnosti, GRU hakeri pretresli su servere Demokratskog nacionalnog komiteta (DNC) i potom objavili hiljade privatnih e-mailova u pokušaju da naštete predizbornoj kampanji Hillary Clinton.

Izvještaj koji je vidio Guardian sadrži detalje koji podsjećaju na ruski obavještajni rad, kažu diplomatski izvori. Analiza Trumpove ličnosti karakteristična je za analizu špijunske agencije Kremlja, koja veliki naglasak stavlja na stvaranje profila pojedinaca koristeći psihologiju.

Moskva bi najviše dobila pobjedom republikanaca, navodi se u dokumentu, te stoji da bi to moglo dovesti do “socijalne eksplozije” koja bi oslabila moć američkog predsjednika.

Naglašava se navodno da bi pobjeda Trumpa predstavljala pobjedu na međunarodnom nivou, te da bi Putin bio u mogućnosti da u tajnosti dominira bilo kojim američko-ruskim bilateralnim pregovorima, dekonstruiše pregovaračku poziciju Bijele kuće i provodi hrabre vanjskopolitičke inicijative u ime Rusije.

Ostali dijelovi izvještaja na više stranica obrađuju teme koje nisu vezane za Trumpa.

Navedeno je da su sankcije koje je SAD uvela nakon ruske aneksije Krima 2014. godine doprinijele tenzijama u Rusiji, te da bi Kremlj trebao tražiti alternativne načine privlačenja likvidnosti u rusku ekonomiju.

Dokument preporučuje preusmjeravanje trgovine i izvoza ugljikovodika prema Kini. Moskva bi se trebala fokusirati na utjecaj na SAD i njene satelitske zemlje, kako bi oni u potpunosti odustali od sankcija ili ih ublažili, navodi se.

Obavezujući dokumenti

Ekspert za ruske špijunske agencije i autor Crvene mreže, Andrej Soldatov, je rekao da materijal koji je procurio “odražava stvarnost.”

“To je u skladu sa procedurama sigurnosnih službi i Vijeća sigurnosti,” smatra on. “Odluke se uvijek donose tako da savjetnici pružaju informacije predsjedniku i zapovjednom lancu.”

Dodao je da “Kremlj upravlja većinom ovih operacija.”

“Putin je svojim špijunima vec 2015. jasno stavio do znanja da se ništa ne može učiniti bez njega. Nema mjesta za samostalno djelovanje.”

Putin je odlučio objaviti ukradene mailove Demokratske stranke nakon sastanka Vijeća sigurnosti u aprilu 2016. godine, rekao je Soldatov pozivajući se na vlastite izvore.

Sir Andrew Wood, bivši ambasador Velike Britanije u Moskvi i saradnik istrazivačke i analitičarske organizacije Chatham House, opisao je dokumente kao “obavezujuće.”

„Oni odražavaju vrstu rasprave i preporuke koje biste očekivali. Postoji potpuno nerazumijevanje SAD-a i Kine. Napisani su za osobu [Putina] koja ne može vjerovati da bi nešto mogla pogriješiti.”

Wood je dodao da „nema utiska da je Rusija možda pogriješila što je napala Ukrajinu” te da je izvještaj “u potpunosti u skladu s onim stvarima koje bih očekivao u 2016. godini, a još više sada.”

“Ima dosta je paranoje. Oni vjeruju da su za sve odgovorne SAD. Ovo stanovište duboko je urezano u dušu ruskih lidera,” rekao je za Guardian.

Trump u početku nije odgovarao na zahtjev za komentar ali je kasnije Liz Harrington, njegova glasnogovornica, ipak dala izjavu u njegovo ime.

„Ovo je odvratno. To su lažne vijesti, baš kao što su RUSIJA, RUSIJA, RUSIJA bile lažne vijesti,” rekla je ona, osvrčući se na prijašnje tvrdnje i istragu o uticaju Rusije na predsjedničke izbore. “To su samo luđaci radikalne ljevice koji čine sve što mogu da ponize sve ono što dolazi sa desna.”

„To je fikcija i niko prema Rusiji nije bio oštriji od mene, uključujući pitanje gasovoda i sankcije. Istovremeno smo se lijepo slagali s Rusijom. Rusija nas je poštovala, Kina nas je poštovala, Iran nas je poštovao, Sjeverna Koreja nas je poštovala.”

“A svijet je bio mnogo sigurnije mjesto nego što je to sada slučaj sa mentalno nestabilnim vodstvom”, dodala je.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

 

 

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare