Godine rata teško su slomile iračku državu, s različitim moćnim oružanim snagama koje su djelovale izvan vladine kontrole. Korupcija je raširena, a ekonomija je za većinu Iračana u naizgled beskonačnom ciklusu silaska.

Iračka omladina se bori za pronalazak posla, bez obzira na nivo obrazovanja. Pandemija je 2020. godine zadala udarac ionako krhkoj ekonomiji. Prema izvještaju Svjetske banke iz jeseni 2020. godine, očekuje se da će milijuni Iračana potonuti u siromaštvo zbog dvostrukih šokova Covid-19 i globalnog kolapsa cijene nafte, koja podstiče iračku ekonomiju.

Legije razočarane omladine koja je pokušavala pobjeći od teške stvarnosti počele su da se nadimaju, a trgovina drogom je napredovala.

Pod vladavinom bivšeg predsjednika i diktatora Sadama Husseina, maksimalna kazna za upotrebu droga bila je smrt. To drakonsko zakonodavstvo odvelo je trgovinu duboko pod zemlju i održavalo ulice uglavnom čistima.

Pored oslobađanja haosa u Iraku, američka invazija 2003. godine koja je svrgla brutalnog bivšeg vladara zemlje također je oslabila njene granice, pojačavši trgovinu drogom.

Zvaničnici ovdje kažu da je trgovina na vrhuncu dosegla 2014. godine dolaskom ISIS-a i Captagona, amfetamina popularnog među borcima grupe, koji je u Irak došao iz Sirije.

Ali koalicijska kampanja protiv ISIS-a koju su vodile SAD dovela je do pojačanog sigurnosnog prisustva duž iračko-sirijske granice. Tada se trgovina preusmjerila na irački pretežno šiitski jug i njegovu poroznu granicu s Iranom.

Velika većina kristalnog meta, koji čini oko 60% iračke trgovine drogom, teče iz tog pograničnog područja, kažu visoki zvaničnici za borbu protiv droge za CNN.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad