Kako je razbijen mit o moćnoj Rusiji koja za par dana može doći do Berlina

Svijet 07. apr 202220:46 3 komentara
Buča (Reuters)

Kad je Rusija 2014. okupirala i potom anektirala ukrajinski poluotok Krim, gotovo bez ispaljenog metka, Europa, a pogotovo istočna Europa, odjednom je postala vrlo zabrinuta oko svoje sigurnosti. Što ako Rusija odluči krenuti dalje na Zapad? Može li se NATO uopće obraniti u slučaju da moćna ruska vojska napadne neku od njegovih članica?

Upravo aneksija Krima i pokretanje “hibridnog” rata u Donbasu na istoku Ukrajine bili su poticaj NATO-u za pokretanje misije pojačane prisutnosti na svom istočnom krilu, u Litvi, Latviji, Estoniji i Poljskoj. Ali četiri multinacionalne borbene skupine u te četiri zemlje imaju jedva pet tisuća vojnika. Mnogi vojni i geopolitički analitičari izražavali su zabrinutost da te snage, uz one domaće u navedenim zemljama, neće biti dovoljne da zaustave blitzkrieg ako se ruski predsjednik Vladimir Putin odluči na takav pothvat.

Strahovalo se da bi Rusija naprosto pregazila baltičke zemlje, a možda i dobar dio Poljske, prije nego što bi NATO, prije svega SAD, poslao dovoljno pojačanje. Ako bi ikakvo pojačanje bilo dovoljno. SAD je ipak daleko, njegove snage u Europi su ograničene, a vojske europskih zemalja već desetljećima su notorno malene i slabo financirane. Čak je i američko vojno zapovjedništvo prije nekoliko godina izrazilo sumnju da bi moglo obraniti europske saveznike od ruske agresije u slučaju istovremenog sukoba

Reuters

Na razini kafanskih razglabanja, bilo je uvriježeno mišljenje da Rusija, kolokvijalno rečeno, može za tri dana biti u Berlinu, ako se na to odluči i ako sukob ne preraste u nuklearni. Nervoza je dodatno porasla kad su ruska i bjeloruska vojska 2017. održale veliku periodičku vojnu vježbu znakovitog imena Zapad uz granice s europskim susjedima. Vojna vježba Zapad održana je i 2021., pola godine prije invazije na Ukrajinu.

A onda je ta invazija razotkrila rusku vojsku, formalno drugu najjaču vojsku svijeta, kao tigra od papira. U osvit rata praktički je vladao konsenzus da Ukrajina – s četiri puta manje vojnika, pet puta manje tenkova, šest puta manje samohodne artiljerije, 15 puta manje aviona, 14 puta manje helikoptera i 15 puta manje brodova – nema realne šanse odbiti rusku ofenzivu.

Ali dogodilo se upravo to. Slabije naoružani, ali daleko borbeniji, motiviraniji i taktički učinkovitiji ukrajinski branitelji nanijeli su, uz pomoć lakog protuoklopnog, protuzračnog i drugog naoružanja koje su im poslali američki i europski saveznici, strahovite gubitke ruskim osvajačima.

Vojno-istraživačka stranica Oryx potvrdila je, na temelju vizualnih dokaza s bojišta, da su ruske snage ostale bez najmanje 452 tenka, 283 oklopna borbena vozila, 454 pješačka borbena vozila, 89 oklopnih transportera, 728 kamiona i džipova, 19 komunikacijskih stanica, 91 inženjersko vozilo, 147 komada artiljerije, 48 višestrukih raketnih lansera, 49 protuzračnih sustava, 8 radara, 20 aviona, 32 helikoptera, 22 drona i 3 broda među ostalim.

Opširnije na Index.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare