Ko je čovjek izbačen kroz prozor Ambasade Rusije u Berlinu?

Svijet 12. nov 202120:30 0 komentara
Ambasada Rusije
Ambasada Rusije (Canva/Ilustracija)

U Berlinu je nedavno pronađen mrtav jedan ruski diplomata. Njemačke službe bezbjednosti se pitaju: da li je možda u pitanju špijun? Njegov otac je, navodno, visokorangirani službenik ruske obavještajne službe FSB-a, piše DW.

Berlinski policajci koji čuvaju rusku ambasadu otkrili su tog utorka 19. oktobra, nešto poslije sedam časova ujutro, beživotno tijelo – odmah pored ulaza u konzularno odjeljenje, na trotoaru ulice Berenštrase. Čovjek je očigledno izbačen kroz prozor. Reanimacija je bezuspješno pokušavana. Imao je 35 godina.

Muškarac je bio akreditovani ruski diplomata i dvije godine je bio stacioniran u Berlinu kao „drugi sekretar ambasade“. Prethodno je bio na službi u drugim zemljama, između ostalih i u Austriji. Pošto je imao diplomatski imunitet, berlinska policija nije smjela da sprovodi dalju istragu. Njegovi posmrtni ostaci već su prebačeni u Rusiju, a ambasada je saopštila da se radi o „tragičnoj nesreći“ i da svaku špekulaciju smatra „pogrešnom“.

Bez dokaza o vezama s tajnim službama

Ali, slučaj i dalje intrigira njemačke službe. Smrt diplomate bila je tema i tokom predstavljanja sedmičnog izvještaja o stanju tajnih službi u kancelarskom kabinetu, Kancleramtu. Moguće je da je diplomatski status tog čovjeka bio samo paravan, a da se u stvari radilo o ruskom špijunu.

U svakom slučaju, otac diplomate je visokorangirani službenik ruske obaveštajne službe FSB. On, kako se navodi, vodi odjeljenje koje je, između ostalog, zaduženo za progon, čak i ubistva terorista, kao i deklarisanih neprijatelja države i ustava. Njemačke službe bezbjednosti polaze od toga da sin, koji je pronađen mrtav u Berlinu, nije pod prisilom radio za FSB.

Kako se saznaje iz bezbjednosnih krugova, do sada nisu pronađeni dokazi koji bi potvrdili da je taj diplomata u Njemačkoj bio aktivan po nalogu FSB-a. Također, ništa ne ukazuje na to da je imao veze s ubistvom Čečena u egzilu u malom Zoološkom vrtu u Berlinu u ljeto 2019. No, nije isključeno da je čovjek radio za neku drugu rusku tajnu službu.

Legalna i ilegalna rezidentura

Diplomatska predstavništva, dakle ambasade i konzulati, tradicionalno su baze obavještajnih službi i to potpuno zvanično. To zna i svaka zemlja domaćin. Stručni termin za to je „legalna rezidentura“, odnosno legalno predstavništvo tajne službe u inostranstvu.

Gotovo svaka država koja u Njemačkoj ima svoju ambasadu, pored diplomata akredituje i zvanične predstavnike svojih službi bezbjednosti. Ti obavještajci često su osobe za kontakt sa njemačkim službama, poput Službe za zaštitu ustavnog poretka i Savezne obavještajne službe BND. I ruske službe imaju takvu osobu za kontakt.

Pored njih, često postoje i drugi obavještajci, koji nisu prijavljeni kao takvi, već prerušeni u diplomate. Upravo u slučaju Rusije bi taj broj kamufliranih špijuna trebalo da bude prilično veliki. Pretpostavlja se da četvrtina diplomatskog osoblja špijunira za tajnu službu za unutrašnjost FSB, za inostranstvo SVR ili vojnu tajnu službu GRU.

Diplomatski status te špijune u Njemačkoj štiti od krivičnog gonjenja, ali su oni ipak na oku kontrašpijunaže njemačke Službe za zaštitu ustavnog poretka. Praćenje agenata, prisluškivanje njihovih telefona i nadgledanje pošte već godinama je svakodnevni posao njemačkih čuvara ustavnog poretka.

I Rusija kupuje povjerljive informacije

Kao rezultat toga, mnoge osobe su upale u oči, hapšene su pa i osuđivane jer su bile aktivni doušnici ruskih obavještajnih službi ili su to samo namjeravali da budu. Prije nekoliko godina je, na primjer, jedan saradnik BND-a pokušao da Rusima proda tajne interne podatke svoje službe. Ponudu je poslao mailom na ruski generalni konzulat u Minhenu.

Rusi nisu odgovorili, ali je do informacija došla Služba za zaštitu ustavnog poretka. Na kraju se ispostavilo da je taj čovjek iz BND-a i ranije prodavao službene tajne američkoj obavještajnoj službi CIA.

U ljeto 2017. saradnik firme koja je bila zadužena za održavanje električnih uređaja u Bundestagu, poslao je pismo Ruskoj ambasadi u Berlinu. Pismo, bez adrese pošiljaoca, bilo je adresirano na ruskog vojnog atašea. Služba za zaštitu ustavnog poretka presrela je poštu i u pismu otkrila CD sa 385 dokumenata u PDF-formatu sa nacrtima zgrade njemačkog Bundestaga, informacijama o kancelarijama i drugim prostorijama.

U junu je Državno tužilaštvo naložilo da se uhapsi saradnik Univerziteta u Augsburgu, koji je navodno bio izvor ruskoj tajnoj službi. Taj 29-godišnji naučni saradnik osumnjičen je da se najmanje tri puta sastajao s jednim ruskim agentom i da mu je predao informacije Univerziteta. Za to je, kako se navodi, dobio novac. Njegova advokatkinja to negira i tvrdi da je on jednom svom ruskom poznaniku predao informacije koje su javno dostupne.

Kada je taj čovjek uhapšen, bio je prisutan i navodni šef agenata iz ruskog generalnog konzulata u Minhenu. Rus je policajcima pokazao svoj diplomatski pasoš, tako da su oni morali da ga puste.

Bez dozvole za vrbovanje

Pomno praćenje špijunskih aktivnosti koje se, prema Službi za zaštitu ustavnog poretka, obavljaju iz ambasada i konzulata, dugotrajan je i mukotrpan poduhvat za sve, pa i njemačke službe bezbjednosti. Ako se zaista želi da se sazna šta se dešava među špijunima u diplomatskim predstavništvima, morali bi da se vrbuju izvori u ambasadama, ukazala je Služba za zaštitu ustavnog poretka nakon Snoudenovih otkrića o špijunskim akcijama američke tajne službe NSA. Ali za to, međutim, njemačka savezna vlada već dugo nije dala zeleno svjetlo.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!