Nova normalnost: Šta je uzrok najveće suše u Evropi u nekoliko decenija?

Svijet 09. avg 202215:34 > 15:38
Podijeli:
Izvor: Reuters

Najveća suša koja je pogodila Evropu u posljednjih nekoliko decenija ostavlja posljedice na domaćinstva, poljoprivrednike, fabrike i transport širom kontinenta, a stručnjaci upozoravaju da suše zime i toplija ljeta, izazvana zagrijavanjem planete, znače da će nestašice vode ubrzo postati "nova normalnost”.

Evropska opservatorija za sušu izračunala je da su upozorenja za sušu poslata za čak 45 odsto površine kontinenta do sredine jula, a 15 je već pod crvenom uzbunom. Zbog toga je Evropska komisija upozorila da nekolicini regija prijeti kritična situacija, prenosi Guardian.

Uslovi su se od tada dodatno pogoršali zbog konstantnih toplotnih valova koji pogađaju kontinent.

Francuska

Francuska premijerka Elisabet Born prošle nedjelje je osnovala kriznu jedinicu za sušu koju je meteorološki zavod u zemlji opisao kao najgoru otkad postoje mjerenja, 1958.

Više od 100 francuskih opština nema pitke vode, a snabdijevaju se cisternama, rekao je ministar za zelenu tranziciju Kristof Beku, dodajući: “Moraćemo da se naviknemo na ovakve situacije. Prilagođavanje više nije opcija, nego obaveza.”

Površinska vlažnost tla na najnižem je nivou, a zabilježene padavine u julu 85 su odsto manje od uobičajenih. Zbog toga su uvedene restrikcije i zabrane navodnjavanja u čak 93 od 96 administrativnih jedinica u Francuskoj, a u njih 62 proglašeno je krizno stanje.

I dok cijene hrane rastu nakon ruske invazije na Ukrajinu, francuski ministar poljoprivrede upozorio je da će žetva kukuruza vjerovatno biti 18 posto niža nego prošle godine, a sindikati poljoprivrednika kažu da bi nestašica stočne hrane izazvana sušom mogla dovesti do ozbiljnih nestašica mlijeka u drugom dielu godine.

Kompanija za električnu energiju, EDF, prošle nedjelje je morala da smanji proizvodnju u jednom od nuklearnih reaktora na jugozapadu Francuske zbog visokih temperatura zabilježenih u obližnjoj rijeci. Slična upozorenja poslata su i za reaktore u blizini rojeke Rone.

Španija

U Španiji su vodene rezerve na najnižim nivoima do sada, tek 40 posto, i padaju za 1,5 posto svake nedjelje zbog povećane potrošnje i isparavanja, objavila je tamošnja vlada, upozoravajući da će ovo vjerovatno biti najsušnije ljeto u posljednjih 60 godina.

Zemlja je u posljednja tri mjeseca zabilježila manje od pola očekivanog nivoa padavina za ovo doba godine, a restrikcije su uvedene od Katalonije do Galicije, kao i u Extremaduri i Andaluziji.

Većina restrikcija odnosi se na domaćinstva, a ruralne vlasti nesklone su ograničavanju poljoprivrednika koji često ilegalno koriste već ionako siromašne izvore, bez obzira na to što devet desetina potrošnje vode u Španiji odlazi na poljoprivredu.

Ponovno oživljavanje turizma nakon pandemije takođe je dovelo do porasta potrošnje za čak 10 posto u gradovima kao što je Barselona, gdje će – ako uskoro ne padne kiša, a niko ju ne prognozira – restrikcije biti uvedene vjerovatno već sljedeći mjesec.

“Studije o klimatskim promjenama upozoravaju da će suše postati sve intenzivnije, češće i duže”, kaže Nuria Hernandez-Mora, suosnivačica New Water Culturea. “Ovo će postati nova normalnost, a mi usprkos tome svejedno odobravamo povećano korištenje sirovine koju nemamo i koja postaje sve rjeđa.”

Italija

Ova godina će vjerovatno postati najtoplija i najsušnija ikada zabilježena u Italiji. „Ne znam šta bi još trebalo učiniti da klimatsku krizu učinimo ozbiljnom političkom temom,” kaže Luka Merkali, predsjednik italijanskog meteorološkog društva.

“Nema podataka u posljednjih 230 godina koji bi bili uporedivi sa sušom i vrućinom koja sada pogađa Italiju. Imali smo i oluje. Te epizode postaju sve češće i sve razornije, upravo kao što su i predvidjeli izveštaji o klimi u posljednjih 30 godina. Zašto čekamo, umjesto da nam ovo postane prioritet?”

Jedan od najjasnijih dokaza ove krize je isušena rijeka Po. Tok najduže rijeke u Italiji pao je na samo jednu desetinu uobičajenog nivoa, a nivo vode je dva metra ispod normalne. Vlada je ranije u julu proglasila krizu izazvanu sušom u pet sjevernih regija i počela da ograničava nivoe pitke vode. Sela oko jezera Maggiore sanbdijevaju se cisternama.

Regija nije vidjela poštenije kišno razdoblje još od novembra, zbog čega je u opasnosti proizvodnja riže za rižoto u dolini rijeke Po, koja čini čak 40 posto poljoprivredne proizvodnje u Italiji. Poljoprivrednici upozoravaju da bi moglo propasti 60 posto žetve.

Njemačka

Kriza ne pogađa samo jug Evrope. Nivoi vode pali su na opasno niske nivoe u Rajni, ključnom plovnom putu sjeverozapadne Evrope, kojim se prevozi ulje, gorivo, ugalj i ostale sirovine. Rajnom se spaja industrijski centar Njemačke s velikim lukama Rotterdam i Antwerp.

Nivoi Rajne u ponedeljak su već bili niži od onih u ovo isto razdoblje 2018., kada je velika suša zaustavila transport dobara na 132 dana. Neka plovila plove na tek 25 posto kapaciteta zbog opasnosti od nasukavanja.

Suša je pogodila njemačke plovne puteve upravo u vrijeme kada bi teretni brodovi trebalo da prevoze povećane nivoe uglja za potrebe elektrana koje je kancelar Olaf Šolc ponovno stavio u pogon nakon ruskog smanjenja snabdijevanja prirodnim gasom.

U Berlinu su gradske vlasti zabilježile pad nivoa vode u mnogim jezerima koje puni reka Spree, a u Nurembergu se urbana stabla navodnjavaju vodom iz gradskih bazena koji su zatvoreni zbog štednje gasa.

Švajcarska, Holandija, Belgija

U Švajcarskoj industrija proizvodnje mlijeka najviše trpi: vlasti u Fribourgu, Juri i Neuchatelu morale su otvoriti livade koje se za ispašu ne koriste prije septembra, pošto su pašnjaci na drugim dijlovima već bili presuhi.

U kantonu Obwalden pozvana je vojska da helikopterom prevozi vodu od jezera Sarnen do žednih goveda u selu Kerns.

Holandija je prošle nedelje proglasila zvaničnu nestašicu vode. Vlada još nije uvela ograničenja potrošnje u domaćinstvima, ali su zatražili od građana da pažljivo razmisle da li moraju da operu baš celi automobili ili do vrha napune bazen.

U Belgiji su meteorolozi zabilježili najsušniji jul od 1885. Iako je uvedena zabrana poljoprivrednicima da ispumpavaju vodu za potrebe navodnjavanja, nivoi vode u Flandriji već su izuzetno niski, zbog čega raste zabrinutost za divlje životinje.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Komentari

Vaš komentar