Prvi dan mobilizacije u Rusiji: Slomi nogu, slomi ruku, samo ne idi u ovaj nered

Svijet 22. sep 202217:07
Podijeli:
Izvor: Alexander NEMENOV / AFP

Vojni pozivi upućeni studentima bez borbenog iskustva i prosvjednici, avionske karte od 200.000 rublji (3.300 eura), suze i sedativi - neke su od stvari s kojima su se Rusi suočili u prva 24 sata djelomične mobilizacije.

U srijedu, 21. septembra, nije bilo nikakve šanse da počne normalan radni dan u poslovnom centru Tavričeskij u Sankt Peterburgu, nasuprot guvernerove rezidencije u Smoljnom i banke Rossiya. Zaposlenici u svim uredima u centru gledali su predsjednikovo obraćanje, jedan od njih je ispričao za BBC. “Bilo je kao u nekom SF filmu iz 80-ih”, Putin je bio na ekranu u ulaznoj kućici, na monitorima svih uredskih računala i na razglasu jer su ga zaštitari emitirali preko videa na svojim telefonima. “Jezivo, da budem iskren,” priznaje 28-godišnji Dmitri.

Nakon što je najavljena djelomična mobilizacija, kaže Dmitri, počela su uredska čavrljanja i nitko se nije mogao baviti poslom. Dmitri je tražio da ode iz ureda popodne kako bi kupio stranu valutu u ulici Ligovskij. Poziva se nije bojao jer promijenio je adresu još proljetos, kad mu je policija došla na vrata zbog sudjelovanja na nedopuštenim javnim skupovima.

“Sad razmišljam da li da odem prvim avionom odavde i potrošim svoju ušteđevinu ili da večeras bježim od policije ako opet bude prosvjed. Iako situacija trenutno izgleda mračno, čini mi se da se Putin osjeća poraženo: Upravo je na televiziji priznao da nema snage pobijediti Ukrajinu pa planira zatrpati bojište ruskim leševima,” kaže Dmitri.

Dok je Dmitri išao u banku podići novce, u Moskvi su roditelji 26-godišnjeg Sergeja (ime smo mu promijenili radi zaštite identiteta) smišljali što da rade s vojnim pozivom koji je noć ranije uručen njihovom sinu. Apsolvent i nastavnik na jednom od glavnih tehničkih sveučilišta u zemlji, u utorak navečer je čekao da dođe dostavljač s namirnicama. Kad je čuo ulazno zvono otvorio je vrata, ali umjesto dostavljača ugledao je dva čovjeka u civilu. Oni su mu uručili poziv iz vojnog ureda za regrutaciju, njegovi roditelji su ispričali za BBC. “Uručili su mu ga uz njegov potpis. Ne navodeći nikakav razlog, bilo im je važno da od njega dobiju potpis na perforiranoj potvrdi na pozivu.

Preslik tog dokumenta je u posjedu dopsništva BBC-ja i prema njemu Sergej, inače specijalist za dinamiku fluida, se mora pojaviti 22. septembra u vojnom uredu, u državnom odjelu za planiranje, dodjelu, pripremu i registraciju mobilizacijskih resursa. Kad je bio mlađi, danas 26-godišnji Sergej studirao je na vojnoj školi u programu za obuku rezervista za protuzračnu obranu.

“Zbog toga je dobio čin poručnika u pričuvnim snagama. Ali nema nikakvog vojnog iskustva,” rekao je za BBC njegov zabrinuti poočim. “Ne znamo što da radimo.” Prije nije bilo nekih kazni za one koji na takve pozive ne odgovore, ali sad s novim izmjenama kaznenog zakona to je postalo upitno.

Nekoliko sati nakon što je razgovarao s novinarima, u srijedu navečer i on je, kao zaposlenik državne naftne kompanije, dobio poruku iz kadrovske službe. “Molimo da hitno, do sutra u 9 ujutro, dostavite dokaz za slučaj da imate pravo na izuzeće od mobilizacije.” On je na dopis reagirao mirno – on ima “poštedu” i njegovo ime nije na popisu zaposlenika koji bi mogli biti mobilizirani.

“Slomi nogu, slomi ruku, odi u pritvor i ni u kojem slučaju ne idi u ovaj nered”

Većina Rusa koji nemaju takvu “zaštitu” proveli su taj dan u razmišljanjima kako izbjeći odlazak u rat. Pokazalo se da je ta odluka za većinu bila sasvim neočekivana i čak i oni koji su prije bili u vojsci nisu sada bili spremni za mobilizaciju.

Stoga, kako kaže Vjačeslav iz Moskve, mnogi njegovi prijatelji koji su prošli vojsku dali su se u potragu za medicinskim sredstvima, kako bi se nekako izvukli. “Narkotici se čine kao najbolja i najjeftinija ili čak besplatna opcija. Podmićivanje službenika je za većinu ljudi opasna opcija – očito je da će biti jako puno muljanja s tim.”

U utorak ujutro, njegov zet je već primio poziv iz vojnog ureda – službenici su mu ga pokušali uručiti preko kućnog savjeta, kaže Vjačeslav. Međutim samo njegova majka tamo živi pa mu ga nisu mogli uručiti osobno. U pozivu je pisalo da se treba javiti u razdoblju od 19. do 23. septembra. On je padobranac bez ikakvog borbenog iskustva, sad se zatvorio u četiri zida i s nikim ne priča. “On nije IT-jevac, on je automehaničar – za njega nije tako jednostavno izbjeći vojnu službu. A ima i dvoje djece. Jedno je staro godinu dana, a drugo ima tri godine. Nije mu baš jasno što da sad radi.”

Jedan drugi sugovornik BBC-ja iz Kalinjingrada je podijelio svoja razmišljanja. “Spreman sam polomiti nogu, ruku ili čak sjediti u pritvoru, samo da ne završim u tom neredu, pod svaku cijenu. Zato se osjećam smireno. Da, ja spadam među one koji imaju pravo na izuzeće. Ali također sam svjestan da prije ili kasnije nećemo imati nikakva prava,” rekao je.

Jutros je saznao da neke od njegovih prijatelja država traži da se jave u vojsku. “Ako je prvih nekoliko tjedana rata bilo panike, dosad je postalo jasno kako ti kanibali razmišljaju i kakvim trikovima se možete poslužiti. Kad imate nekakav plan, onda nema tolikog straha od nepoznatog. Uostalom, ne možete pomoći sebi, svojoj ženi ili kćeri ako ste ludi od brige. Mora se misliti i na druge stvari,” kaže za BBC.

Međutim, dodaje da nije sa svojim roditeljima podijelio svoje planove. Njegov djed se borio u ratu i kasnije nikad nije gledao sovjetske ratne filmove, govoreći da se radi o bajkama. Njegov otac je prošao sovjetsku vojsku i iako kritizira svaku odluku vojnog zapovjedništva ipak podržava vlast, uz konstantno podsjećanje na razdoblje 1990-ih i “američke agente.”

Njegova majka, kaže nam, je “potpuno pod kontrolom propagande.” “Kažu, u redu, tamo je stvarno loša situacija, tamo gdje bi trebali ići, ali Putin je dobar, uspio je već jednom izvući zemlju iz kaosa.” Za nju su glavni krivci za rat Zapad i Amerikanci. “Nedavni porazi su za nju vjerojatno pobjede, a mobilizacija je za nju dobra stvar. Volim svoju majku, ali nemoguće je podnositi takvo ludilo.”

Tijekom cijelog dana, BBC je slao izvještaje iz svih krajeva Rusije – od mnogih koji su danas došli na posao traže se skenirane vojne iskaznice i drugi podaci, po naredbi vojnih ureda za regrutaciju. Od nekih tvrtki se čak tražilo da sastave popise zaposlenika za “vojnu obuku.”

BBC je u posjedu tri takva pisma, koja su poslana tvrtkama u području Baškirije i u Moskvi. Na svima stoji nadnevak 20. rujna. Drugim riječima, poslana su dan prije nego što je Putin javno obznanio odluku o djelomičnoj mobilizaciji.

Jedno od pisama koje je pribavio BBC čak sadrži popis kodova za vojnu registraciju i regrutaciju koje najviše zanimaju vojne urede. Popisi vojnih specijalizacija i njihovi kodovi se inače tretiraju kao državna tajna pa ih BBC neće citirati. Ali evo što je ured za regrutaciju rekao u pismu koje je poslano gradu Oktjabrsku. “Nakon primitka ovog pisma, građani koji su rezervisti više ne mogu ići na poslovna putovanja ili godišnje odmore.”

Mnogi mladići koji čekaju da im stigne poziv shvatili su da bi uskoro mogli biti suočeni s izborom – ili zatvor ili rat. “Jučer sam o takvoj situaciji pričao na psihoterapiji. Odlučili smo da treba zaštititi fizičko tijelo što je dulje moguće. Stoga je najbolja opcija zatvor zbog odbijanja mobilizacije,” kaže jedan od sugovornika BBC-ja iz Moskve. “I čak i ako pogledate slučaj Navaljnog i uzmete u obzir bogatu rusku povijest mučenja zatvorenika, još uvijek su manje šanse da ćete kasnije umrijeti od alkoholizma nego da će vas netko upucati u čelo. Sve ću napraviti, ali na bojište ne idem.”

Nakon srijede, ruski osuđenici su se doista našli u situaciji na kojoj im neki zavide. Jana (28) je upravo razgovarala o mobilizaciji sa suprugom koji upravo izdržava zatvorsku kaznu.

Bio je osuđen u slučaju u kojem se sudilo anarhističkoj i antifašističkoj organizaciji koja se zvala Mreža i sada je u kažnjeničkoj koloniji u Kareliji. Jana je preko telefona birala riječi kako poziv ne bi prekinuli zatvorski cenzori. “Inače, prekinuli su nas proljetos kad smo razgovarali o ratu, morali smo o tome pričati u stilu ‘Naš veliki predsjednik je oslobodio Mariupolj'”.

“Ali sad o tome možemo prilično otvoreno pričati. Našalila sam se da ima sreće što tamo sjedi jer barem neće umrijeti u ratu. Čak ako počnu prisilno slati osuđenike u rat, njega će zaobići jer je osuđen po članku koji zabranjuje terorizam.”

“Predugo smo se nadali da nećemo biti direktno pogođeni ovim svim. A sad nam trebaju brza rješenja jer stvari se stalno pogoršavaju, nema nikakve nade,” kaže 30-godišnja Irina iz Saratova. Radi u onkološkom odjelu, gdje su to jutro čak i doktori zbijali šale na temu koji će od njih prvi primiti poziv za rat.

“I onda smo svi zajedno gledali Putinovo obraćanje i kad smo shvatili što je točno najavio, požurili smo nazvati rodbinu. Liječnici na našem odjelu su se uspaničili. Irinin zaručnik spada u prvu kategoriju mobilizacije i sad ga hitno pokušavaju proglasiti skrbnikom svoje majke kako bi izbjegao vojni poziv.

Najsigurniji način da se izbjegne mobilizacija – odlazak iz zemlje – u jednom danu je postao dostupan malo kome. Nakon objave o djelomičnoj mobilizaciji cijene avionskih karata su se udvostručile, a prvi sljedeći letovi iz Moskve za Istanbul, Erevan i Baku – u zemljama za koje Rusima ne treba viza – su potpuno rasprodani. U Istanbul se može odletjeti, ali najranije 23. septembra i to za 85.000 rublji (€1.400). Karta za Erevan u Armeniji na najranijem mogućem letu bi koštala bi 103.000 rublji (€1.700), a za let 24. septembra već sad košta 62.000 rublji (€1.020).

“Do večeri se pokazalo da strah potencijalnih vojnih obveznika o mogućoj zabrani napuštanja Rusije nisu baš neutemeljeni. Mediji su naširoko objavili citat glavnog vojnog povjerenika regije Kursk, Vladimira Rodionova, koji je rekao da je od 21. septembra stanovnicima te regije koji su registrirani kao rezervisti zabranjeno napustiti regiju.

Odvjetnik Pavel Čikov objavio je fotografije sličnih odredbi koje su na snazi u još tri ruske regije. U njima piše da se “časnicima, zastavnicima, zastavnicima, podčasnicima, rezervistima i mornarima” privremeno zabranjuje napuštanje mjesta stanovanja, čak i ako nisu primili pozive i nemaju pisane naloge za mobilizaciju.

Dužnosnici se o tome nisu službeno očitovali do sljedećeg jutra. Prvog dana mobilizacije muškarcima je još uvijek bilo dupušteno da slobodno odlaze u inozemstvo.

“Ako doživim nuklearnu gljivu, to će biti u zagrljaju s voljenima”

“Stanje je panično i tjeskobno. U mom malom gradu već su krenuli sa sudskim pozivima, ali ja nisam prijavljen ovdje. Sakrit ću se u podrumu, ako ništa drugo”, kaže Mihail (25) iz područja Urala za BBC. Prošle zime je otišao u Gruziju nakon što je počeo rat, zatim se nakratko vratio u Rusiju iz poslovnih razloga i onda se trebao sljedeći dan vratiti u Tbilisi.

“Ali sada ne želim nazad i to je moj izbor. Ako moram stradati od nuklearne gljive, to će biti u zagrljaju s voljenima. Kao u posljednjoj sceni onog filma Don’t Look Up. Nedavno sam dobio posao kojeg volim, a sada ne znam čemu. Nisam ni u stanju raditi, samo neprekidni doom scrolling. 21. septembra je uspio uništiti čak i ruševne ruševin koje je uništio 24. februara.”

“Poslao sam paket prijatelju jutros, dok smo još bili živi u Moskvi. Na putu kući iz pošte noge su mi prestale raditi. Morala sam puzati uz zid. Ljekarnik u apoteci me je pogledao i ponudio mi valerijan. Svi smo sjebani,” kaže jedna od sugovornica BBC-ja, a njezin stav dijele i mnogi građani.

U moskovskim uredima i restoranima danas je bilo tiše i napetije nego tijekom užurbanog, veselog ljeta, kad se mnogima rat činio kao “specijalna operacija”, čak i ako se događa samo tisuću kilometara od ruske prijestolnice.

Od 18 sati na trgove ruskih gradova čak su pokušali izaći “neustrašivi očajnici,” kako ih nazivaju na društvenim mrežama – ljudi koji otvoreno prosvjeduju protiv rata i mobilizacije. Prvi su prosvjedni skupovi održani u Habarovsku i Ulan-Udeu, a zatim su uslijedili stanovnici Tomska, Novosibirska, Sankt Peterburga i Moskve. Sudionici prosvjeda su gotovo odmah odvedeni u policijskim kombijima, a policija je usput gužvala natpise koje poput “Naši muževi i očevi ne žele ubijati tuđe muževe i očeve” i “Ne ratu.”

Dok se smračilo privedeno je bilo gotovo 1.500 ljudi. Neke od njih dočekali su vojni namjesnici u policijskim postajama, koji su antiratnim prosvjednicima uručili pozive da se idućeg jutra jave u vojne urede.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Komentari

Vaš komentar