Šta (ni)smo uradili da spasimo budućnost čovječanstva i planete?

Svijet 08. nov 202214:42 0 komentara
LUIS TATO / AFP / Ilustracija

Prošlogodišnje klimatske pregovore UN Cop26 u Škotskoj je specijalni izaslanik američkog predsjednika za klimatsku krizu John Kerry opisao kao "posljednju najbolju nadu za svijet da se okupi” kako bi se izbjegao klimatski slom. Međutim, sada kad se svjetski lideri okupljaju u Egiptu na Cop27 konferenciji godinu dana kasnije, čini se da ovo nije učinjeno, navodi britanski list Guardian.

Na prošlogodišnjoj klimatskoj konferenciji u Glasgowu su se mogla kolektivna obećanja vlada da će “postupno smanjiti” upotrebu uglja, obuzdati krčenje šuma, unaprijediti isplate za pomoć zemljama u razvoju koje su najteže pogođene poplavama, toplinskim valovima i sušama, te da će se naredne godine vratiti s ambicioznijim ciljevima smanjenja emisija.

Kako navodi Guardian, mada je proliferacija čiste energije “vjerovatno spriječila apokaliptični klimatski slom” koji bi podrazumjevao da se svijet zagrijava u prosjeku za 4-5 celzijusa u poređenju s predindustrijskim vremenima, niz izvještaja UN-a jasno je pokazao da svijet jako zaostaje u svojim naporima da smanji emisiju, te da “nema kredibilnog puta” kako bi se izbjeglo prelaženje dogovorene granice od 1,5C u globalnom zagrijavanju.

Po sadašnjim obećanjima zemalja je u toku ovog vijeka najvjerovatniji nivo zagrijavanja od 2,5 C, što bi po procjenama UN-a donijelo “beskrajnu patnju”.

Prošla godina je bila propuštena prilika za mnoge zemlje“, rekao je David Waskow, direktor međunarodne klimatske inicijative pri Svjetskom institutu za resurse.

Ovaj institut preporučuje da se korištenje uglja obustavlja šest puta brže nego trenutno i da ljudi smanje konzumaciju mesa na ono što bi bio ekvivalent dva hamburgera sedmično kako bi se postigao cilj od 1,5 strepeni.

Postoji napredak, ali ima mnogo toga da se uradi, brže i detaljnije. Vidimo napredak sa obnovljivim izvorima energije i električnim vozilima – ali čak ni sa time nismo na pravom putu. Sve treba da se kreće brže”, podcrtao je on.

Waskow je rekao da je svijet zahvaćen “polikrizom” rata i rastućih troškova energije i hrane, kao i ozbiljnih klimatskih utjecaja, što ometa bilo kakvo fokusiranje na globalno grijanje.

Od prošle godine je ostvaren skroman napredak u smanjenju metana i krčenju šuma, ali ne onoliko brzo koliko bih želio,” rekao je.

Guardian zatim analizira kakav je napredak postignut po pitanju pet ključnih obećanja datih na konferenciji Cop26.

Smanjenje emisija

Cop26 je završio sporazumom da će vlade prije ovogodišnje konferencije “ponovo razmotriti i ojačati” svoje planove za smanjenje emisija.

Međutim, prema izvještaju UN-a je samo 24 od 193 zemlje od tada dostavilo planove za poboljšane ciljeve smanjenja emisija.

Globalne emisije moraju biti prepolovljene do 2030. godine ako postoji bilo kakva šansa da se izbjegne zagrijavanje na nivo od 1,5 C ili iznad. Međutim, na našem trenutnom kursu vjerovatno će porasti za više od 10% u poređenju sa nivoima iz 2010. godine”, navodi se.

Dramatično upozorenje Von Der Leyen: Ne idimo prema paklu

Dostizanje neto nulte emisije

Naučnici upozoravaju da će svijet do 2050. godine morati eliminirati cjelokupnu emisiju ugljika iz proizvodnje električne energije, transporta, industrije, poljoprivrede i drugih izvora koji se ne mogu nadoknaditi ako se žele izbjeći katastrofalne klimatske promjene.

Dostizanje neto nulte emisije zvanično su prihvatile 74 zemlje na Cop26. Od tada, još sedam, uključujući Indoneziju i Južnu Afriku, obećalo je da će dostići ovu tačku do sredine stoljeća.

Finansiranje za odgovor na klimatske promjene

Guardian navodi da se lideri bogatih zemalja od 2020. godine suočavaju sa “neplaćenim računom” jer je tada zemljama u razvoju, od kojih se mnoge bore da se prilagode šteti uzrokovanoj klimatskom krizom te im je potrebna pomoć da smanje korištenje fosilnih goriva, obećano ukupno 100 milijardi dolara godišnje.

Međutim, ovaj cilj ostaje neispunjen, uprkos rastućem pritisku koji je izražen na prošlogodišnjoj Cop26 konferenciji.

Prema izvještaju Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj iz jula, razvijenim zemljama je još uvijek nedostajalo oko 17 milijardi dolara kako bi se ovaj cilj ispunio.

Još jedna analiza, koju je objavila organizacija Oxfam, navodi da je “mobilizirano samo 21 milijardu dolara, od čega je 70% u obliku kredita”.

Metan

Na Cop26 konferenciji su se 103 zemlje obavezale da će zajednički smanjiti emisije metana na 30% ispod nivoa iz 2020. godine do kraja decenije. Tokom prošle godine, još 19 zemalja pristupilo je ovom paktu, koji sada pokriva polovinu globalnih emisija metana, snažnog stakleničkog plina koji se oslobađa kroz poljoprivredu i bušenje kako bi se došlo do plina.

Međutim, ovo je velik izazov, te je upravo “najveće povećanje globalnih nivoa metana zabilježeno 2021. godine”.

Krčenje šuma

Šume su utočišta biodiverziteta i neophodne su za skladištenje ugljika. U Glasgowu je prošle godine 145 zemalja obećalo da će zaustaviti krčenje šuma do 2030. godine, a od tada su se još četiri zemlje pridružile ovom obećanju.

Međutim, na osnovu trenutnih trendova, Guardian navodi da se čini da je ovo “šuplje” obećanje, te je prema nedavnom izvještaju “skoro 7 miliona hektara šume uništeno 2021. godine”.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!