Što se događa s ruskim vojnicima koji se ne žele boriti?

Svijet 07. avg 202212:493 komentara
Podijeli:
Izvor: REUTERS/Chingis Kondarov

Ruski ugovorni vojnici sve češće odbijaju sudjelovati u "specijalnoj operaciji" u Ukrajini, tvrdi Deutsche Welle. Organizacije za zaštitu ljudskih prava svjedoče o tome da se ovi vojnici suočavaju s nasiljem i mučenjem u zatvorima.

Ruski vojnici koji se nalaze pod ugovorom sve češće odbijaju sudjelovati u takozvanoj “specijalnoj operaciji”, kako Rusija naziva svoju invaziju na Ukrajinu, kažu aktivisti za ljudska prava. Zbog toga se onim ugovornim vojnicima koji se više ne žele boriti u Ukrajini ili žele otići na odmor iz obiteljskih razloga uskraćuje želja za napuštanjem zemlje. Ove “otkaznike”, kako ih se naziva, se drži u logorima i zatvorima na nekoliko mjesta u samoproglašenoj “Narodnoj republici Luhansk”, dakle na područjima koja nisu pod kontrolom Kijeva, tvrde ovo za DW članovi organizacija za zaštitu ljudskih prava i njihovi aktivisti.

Nekoliko roditelja ovih vojnika je iz Rusije otišlo u Donbas kako bi se izborili za oslobađanje svojih sinova. Prema informacijama dostupnim DW-u, oni su otišli u Brijanku, gdje se prema medijskim napisima u logoru nalazi više od 200 “otkaznika”. Vojnici se nalaze u bivšoj kaznenoj koloniji, rekao je za DW jedan od “otkaznika” koji je bio zatvoren u Brijanki i u međuvremenu je pušten. Pred logorom neki roditelji bdiju od jutra do mraka.

Žalba glavnom državnom odvjetništvu

Navodno su ruski vojnici koji odbijaju odlazak u borbe zatočeni na četiri druge lokacije u regiji koja se nalazi pod kontrolom Rusije, uključujući Popasnu, Alčevsk, Stahanov i Krasni Luč. To proizlazi iz pritužbe članova Ruskog vijeća za ljudska prava Uredu glavnog državnog odvjetnika. U dokumentu koji je dostupan DW-u, piše da su se aktivistima za ljudska prava obratili rođaci šestero “otkaznika”. Nakon odbijanja sudjelovanja u ratu, vojnici su trebali biti zatvoreni u tim gradovima, ali i na fronti kod Svitlodara. Vojni vrh je odbio sve zahtjeve vojnika a isto tako ih nije vratio u vojarne u Rusiji u kojima su inače stacionirani.

Prema autorima pritužbe, među kojima su poznati filmski redatelj Aleksander Sokurov i novinar Nikolai Svanidze, vojnici se žale na zatvorske uvjete i optužuju svoje nadređene da vrše psihički pritisak na njih. “Riječ je o zločinima protiv vojnog osoblja, protupravnom zatočenju, mučenju i nečovječnom postupanju”, stoji u pritužbi.

Bijeg iz zatočeništva

Aktivist za ljudska prava i koordinator organizacije “Građani i vojska” Sergej Krivenko rekao je za DW da uvjeti pritvora “otkaznika” ovise o tome gdje su zatočeni. “Početkom jula objavljeno je da ih drže u jamama”, kaže Krivenko. Rodbina nam je ispričala i da su uhićenici pretučeni.

Rođak jednog vojnika u Brijanki, koji želi ostati anoniman iz sigurnosnih razloga, rekao je za DW da ga je njegov sin redovito nazivao, očito s telefona preko kojeg su i drugi vojnici nazivali svoje obitelji. Prema riječima sugovornika DW-a, vojnike ujutro odvode “na posao”. Pritom je nejasno je o kakvom poslu se radi.

Sergej Krivenko rekao je da je jedan zatvorenik uspio pobjeći iz pritvora Brijanka i doći u Rusiju. Ako se vojnik po ugovoru vrati u vojarnu u kojoj je stalno smješten u roku od 10 dana, to se ne smatra dezerterstvom i nedozvoljenim napuštanjem, pojasnio je.

Povratak na bojište

Međutim, zbog pritiska, dio „otkaznika” se ipak vraća svojim jedinicama na bojišnicu. O tomu za DW svjedoče roditelji nekih ugovornih vojnika. “Prvo su vojnici rekli da se neće vratiti u rat i da neće ništa potpisati. Ali odjednom saznajemo da idu na frontu, a da ne obavijeste roditelje.”

Objavljivanje informacija da se vojniku uskraćuje želja da napusti Ukrajinu, ali i javni pozivi na oslobađanje vojnika iz logora, mogu rezultirati kaznom. DW je upoznat sa slučajem u kojem jednog vojnika nisu pustili na odmor zato što su njegovi roditelji kontaktirali novinare. Zbog toga su svi rođaci zatvorenih ugovornih vojnika s kojima je DW razgovarao htjeli ostati anonimni.

Da bi se vojnik vratio na prvu crtu bojišnice, ili ga se namami “dobrim uvjetima službe”, kako je rekao rođak jednog “otkaznika”, ili im se prijeti kaznenim progonom, kako kaže Aleksandra Garmašapova, šefica Free Burijatia Foundation sa sjedištem u SAD-u. Tu udrugu su u martu 2022. pokrenuli protivnici rata u ruskoj republici Burjatiji i burjatskoj dijaspori kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu. Ona radi i na tome da Burjati o svojoj budućnosti odlučuju sami na slobodnim izborima.

„Teška povreda ruskih zakona”

Početkom jula Zaklada Slobodna Burjatija izvijestila je da je oko 500 ugovornih vojnika iz Burjatije odbilo boriti se u Ukrajini i željelo se vratiti u svoju domovinu. Prema novinama Verstka, koje su ruske vlasti blokirale, takvih je vojnika ukupno 1793.

Prema izvješćima, prva odbijanja vojnika da nastave sudjelovati u “specijalnoj operaciji” dogodila su se krajem marta, naglasio je Sergej Krivenko. Tada su iz okolice Kijeva povučene prve jedinice za preustroj. Vojnici su potom kontaktirali aktiviste za ljudska prava kako bi ih zamolili da im pomognu da ponište svoje ugovore s ruskom vojskom.

Krivenko je rekao da je slučajeva odbijanja odlaska u Ukrajinu sve više. „Otkaznike” se drži u zatvorima u takozvanoj “Narodnoj Republici Lugansk” kako bi ih se spriječilo da napuste borbenu zonu. “Ovo je ozbiljno kršenje ruskog zakona. Vojnik ne može biti uhićen i zatvoren bez suda. Samo ruski sud na ruskom teritoriju mu može suditi”, zaključio je Krivenko.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Komentari

Vaš komentar