Cijene električne energije širom Europe su tokom godine konstantno rasle prateći ekonomski oporavak, ali u posljednjih nekoliko sedmica zabilježen je iznenadni skok. Ipak, analitičari smatraju kako bi porast cijena mogao biti najmanja briga s kojom bi se Europa mogla suočiti kada je u pitanju opskrba električnom energijom.

Od početka septembra, veleprodajne cijene električne energije u Njemačkoj i Francuskoj porasle su za 36 odnosno 48 posto. Sada se kreću oko 160 eura po megavat satu, što je rekordni nivo. U Velikoj Britaniji cijene su dosegle nevjerovatnih 385 funti, u odnosu na 147 funti prije nekoliko sedmica.

Kako se objašnjava nagli porast cijena?

The Economist piše kako je jedan od identifikovanih problema opskrba prirodnim plinom, koji se koristi za proizvodnju oko petine europske električne energije. Nestašice su dovele do rasta cijene plina – samim tim i cijena električne energije.

Oko trećine europske ponude dolazi iz Rusije, druga petina dolazi iz Norveške. Obje zemlje pogođene su neočekivanim situacijama, poput požara u pogonu za preradu u Sibiru, uzrokujući opskrbu manju od očekivane. Europski kupci, poput nacionalnih plinskih kompanija, okrenuli su se zbog toga ka tržištu tečnog prirodnog plina (LNG) kako bi nadoknadili manjak. Ali, to ih je dovelo u utrku s kupcima iz Kine i Japana, gdje potražnja za tečnim prirodnim plinom raste.

Između januara i jula uvoz tečnog prirodnog plina u Europu bio je 15 posto ispod prošlogodišnjeg obima, objašnjava Graham Freedman, analitičar iz istraživačke kompanije Wood Mackenzie. Osim toga, Europa je pretrpjela hladnu i dugu zimu koja je potrošila zalihe, koje su oko 25 posto ispod svog dugoročnog prosjeka.

Europska preduzeća na visoke cijene plina obično reagiraju korištenjem uglja, ali cijena uglja je također rekordno visoka zbog kineske potražnje za električnom energijom i “uskog grla” u proizvodnji. Troškovi europskih dozvola za ugalj su također rekordno visoki. Zbog čega? Budući da sagorijevanje uglja emitira više od sagorijevanja prirodnog plina, skupe dozvole za ugalj dodatno povećavaju cijenu.

Drugi faktor je vjetar – drugim riječima njegov nedostatak. Otprilike desetinu europske energije proizvodi vjetar. U nekim zemljama, uključujući Njemačku i Britaniju, udio je dvostruko veći. Međutim protekli period je obilježen mirno vrijeme i nedostatak vjetra. Na primjer, u Njemačkoj je tokom prve dvije sedmice septembra proizvodnja energije vjetra bila 50 posto ispod petogodišnjeg prosjeka, kaže Roy Manuell iz istraživačke kompanije ICIS.

Visoke cijene električne energije najizraženije su u Velikoj Britaniji, zbog toga što se ova zemlja posebno oslanja na plin i vjetar. Ova dva izvora proizvode oko 60 posto britanske električne energije, što je gotovo dvostruko više od europskog prosjeka. Drugi faktor je to što je Velika Britanija manje povezana sa svojim susjedima mrežnim putem, što pomaže u širenju ponude i potražnje električne energije na kontinentu, pa samim tim i cijene čini manje promjenjivim. Taj se problem nedavno pojačao kada je interkonektor između Velike Britanije i Francuske prekinut zbog požara.

Analitičari očekuju da će cijene ostati na visokom nivou tokom cijele zime, kada potražnja za grijanjem i električnom energijom dostigne vrhunac. To je loša vijest za europske potrošače, koji će snositi veliki dio troškova.

Neke zemlje već pokušavaju da zaštite potrošače. U Španiji je vlada donijela hitne mjere kako bi ograničila cijenu plina i profit komunalnih preduzeća. Italijanska vlada razmatra način izračunavanja računa za električnu energiju. Ali, oni koji su odgovorni za kreiranje politika neće moći zaštititi potrošače od najekstremnijih utjecaja nestašice prirodnog plina.

Neki analitičari smatraju da bi posebno hladna zima mogla izazvati nestanke struje. Računi za komunalne usluge će tako možda biti najmanja briga za Europu.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad