Namjerna sabotaža plinovoda Sjeverni tok 2, na koju se sumnja, mogla bi biti čin ravno iz Putinovog udžbenika za eskalaciju, paniku i obmanu.

Ilegalni rat u Ukrajini koji je pokrenuo ovaj bivši agent KGB-a rezultirao je dotad neviđenim sankcijama koje je Zapad nametnuo Moskvi.

Ipak, ruski predsjednik uvjeren je da njegov narod može izdržati ekonomski pritisak dulje i bolje od Europljana, piše britanski Telegraph.

On računa na to da će visoke cijene plina i kriza životnih troškova na kontinentu potpuno ovisnom o ruskoj energiji naposljetku okrenuti situaciju u njegovu korist.

Europske cijene plina padaju već četiri dana. U utorak, nakon vijesti o navodnom napadu, narasle su za 20 posto. Cijene plina u Britaniji skočile su za 33 posto.

U plinovodu Sjeverni tok 2 nalazilo se 117 milijuna kubičnih metara prirodnog plina, vrijednog 213 milijuna eura po trenutnim cijenama. Ali Putin je već ranije pokazao da je spreman žrtvovati plin i koristiti ga kao oružje. Rusija je tijekom kolovoza u tvornici blizu granice s Finskom na dnevnoj bazi spaljivala količine plina vrijedne 8.4 milijuna funti, umjesto da ga izvozi u Europu.

Plinovod Sjeverni tok 2 nikada nije stavljen u funkciju, a šanse da će se to uskoro dogoditi iznimno su male. Njemačka je odlučila da neće odobriti taj ogromni projekt netom prije nego je Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu.

Sjeverni tok 1, koji je niz godina utaživao europsku ovisnost, nije ono što je nekad bio. Rusija ga je zatvorila, navodno zbog održavanja, u kolovozu, i on nakon toga više nije otvoren. Ipak, zašto bi Moskva odlučila napasti baš sada, ako se ispostavi da ona zaista stoji iza ovog napada?

Europska unija započela je proces nametanja novih sankcija Moskvi. Mađarski premijer Viktor Orban već poziva na to da ih se odbaci, kao i da se uklone mjere trenutno na snazi, dok se čini da će nova vlada u Italiji biti manje oštra od prošle.

Putinu odgovara narušavanje motivacije i stvaranje pritiska na europske vlade čiji bi glasači mogli postati bijesni i prestrašeni kako temperature budu padale dolaskom zime.

Tajming mu je bio savršen. Novi plinovod između Norveške i Poljske, otvoren u utorak dok su pristizale glasine o sabotaži, nalazi se vrlo blizu Sjevernog toka 2.

Varšava se polako približava cilju potpunog prekida korištenja ruskog plina do kraja ove godine.

Novi baltički plinovod dio je širih poteza unutar Europe da se pronađu alternativni opskrbljivači i napune rezerve plina prije početka zime.

Nova uloga Norveške

Od početka rata u Ukrajini, Norveška je zamijenila Rusiju kao glavni opskrbljivač Europe prirodnim plinom.
Podvodne eksplozije mogle bi biti upozorenje i znak što bi Rusija mogla učiniti plinovodima iz Norveške, ako osjeti da je stjerana u kut.

Curenje plina iz Sjevernog toka 2 dogodilo se vrlo blizu baltičkog plinovoda.

Tek prošli tjedan, Moskva je upozorila da Ukrajina planira “teroristički napad” na plinovod Turski tok koji također donosi plin iz Rusije u Europu.

Norveški regulatori pozvali su na pojačani nadzor nakon što su naftne i plinske kompanije izvijestile o neidentificiranim dronovima koji su prelijetali iznad njihovih postrojenja na moru.

Dok iz Kremlja sve više prijete nuklearnim ratom, ruski čelnici možda signaliziraju da definitivno mogu eskalirati napetosti na načine koji su do nedavno izgledali nezamislivo.

Ako Europa izgubi pristup plinu iz Norveške, ova zima bit će duga, hladna, teška i skupa.

Rusija se još jednom oslanja na “generala Zimu” – odgovornog za poraz mnogih njenih neprijatelja u prošlosti – da bi osigurala svoju pobjedu u ovom energetskom ratu sa Zapadom.