Zlato i dijamanti: Stravična erupcija nasilja u najopasnijoj zemlji na svijetu

Svijet 24. nov 202216:30
Izvor: Alexis Huguet/Afp

Hiljade ljudi su ubijene, dok su stotine prosvjednika napale baze UN-a, razljućeni nesposobnošću mirovnih snaga da zaštite civile

Dugo tinjajuće etničke napetosti u Demokratskoj Republici Kongo eskalirale su u najžešći rat u posljednjih 10 godina, piše Wall Street Journal. Ova se zemlja kontinuirano nalazi na top pozicijama lista zemalja koje nikako ne valja posjetiti, a kompletni kaos bukti već godinama. Građanske ratove, pokušaje puča i paramilitarne sukobe više nitko ni ne broji, pa ipak ovo što se sada događa prevazilazi sav horor s kojim se Kongo suočava godinama.

Posljednjih dana, pobunjenička skupina M23 napredovala je do periferije grada Gome, potiskujući kongoanske vladine snage koje podržavaju Ujedinjeni narodi. Više od dva miliona ljudi pati od potpune nestašice hrane i goriva kao direktne posljedice ofanzive. Grupa M23, za koju se procjenjuje da ima 2000 ljudi pod oružjem i koju podržavaju susjedne Ruanda i Uganda, traži veći utjecaj u zemlji u kojoj se nalaze najveća nalazišta tantala, a koji je ključan pri izradi pametnih telefona i osobnih računala.

Smatra se da bi pobunjenici uskoro mogli kontrolirati i dominirati regijom koja također porizvodi i kositar, zlato i koltan ali i pogoršati upravo stravičnu humanitarnu situaciju u zemlji koja ima više raseljenih ljudi nego bilo koja druga u Africi.

M23 kaže da se bori za odbranu kongoanskih Tutsija, dominantne afričke skupine u Ruandi kojoj navodno prijete entičke Hutu milicije. Kongo optužuje ruandskog predsjednika Paula Kagamea, inače Tutsija, da koristi skupinu kako bi preuzeo kontrolu nad mineralima, dijamantima i zlatom u spomenutoj regiji. S druge strane, Kagame navodi da je M23 skupina koja se bori za legitimna politička prava, a osporava i navode da istom upravljaju zapovjednici koji su prethodno služili u ruandskoj vojsci.

Međunarodni sud pravde u veljači je naložio Ugandi da plati 325 milijuna dolara odštete Kongu zbog svoje uloge u pljački resursa zemlje. Regionalni diplomati i analitičari kažu da su najnovije borbe pokrenute kada je predsjednik Konga Félix Tshisekedi dopustio Ugandi da rasporedi trupe za izvođenje zajedničkih operacija protiv Savezničkih demokratskih snaga povezanih s Islamskom državom koje su djelovale u Kongu prošle godine. Taj je potez izvršio pritisak na Ruandu, koja se natječe s Ugandom oko kontrole nad mineralnim bogatstvima Konga, da intervenira.

U Gomi su zalihe hrane pri kraju nakon što su pobunjenici presjekli glavnu autocestu prema sjeveru, zbog čega su cijene osnovnih namirnica skočile u nebo. Izbili su sporadični prosvjedi, a stotine prosvjednika napadaju vojne objekte i objekte UN-a prosvjedujući protiv neuspjeha državne vojske u bitci protiv pobunjenika.

“Jako smo uplašeni”, rekao je Pascal Burasa, školski učitelj koji je nedavno pobjegao u Gomu iz svog rodnog grada Rutshurua, sada pod kontrolom pobunjenika. Ovo je izravna agresija na suverenu zemlju, međunarodna zajednica treba intervenirati.

Bitka za Gomu, koja je već protjerala više od 260.000 ljudi iz njihovih domova, mogla bi ponovno zapaliti regionalna rivalstva i oživjeti druge lokalne pobunjenike. To bi potkopalo nedavne napore g. Tshisekedija da okonča desetljeća sukoba u regiji popravljanjem odnosa sa susjednim državama i bliskom suradnjom s UN-ovim snagama od 12.000 vojnika. No posljednjih mjeseci te su nade nestale: tisuće su ubijene, dok su stotine prosvjednika napale baze UN-a, razljućeni percipiranom nesposobnošću mirovnih snaga da zaštite civile.

UN-ovi istražitelji upozorili su u kolovozu da pobunjenici M23 planiraju ponovno zauzeti grad kako bi od kongoanske vlade iznudili političke ustupke.

Nakon što su nakratko zauzeli Gomu 2012., pobunjenici M23 postigli su mirovni sporazum s vladom i integrirani su u kongoansku vojsku još 2013. do recentne, nove pobune.

Godinu dana kasnije, Ruanda je postala vodeći proizvođač kositra, volframa i tantala—minerala koji se koriste u zrakoplovnoj i elektroničkoj industriji, a vade ih prvenstveno rudari kopajući jame po kongoanskim brdima i obalama rijeka.

Ruanda, koja kaže da minerali dolaze iz ruandskih rudnika u skladu s regulatornim zahtjevima, isporučila je oko 39% svjetskog tantala od 2015. do 2018., u usporedbi s 10% iz Konga, prema američkom Geološkom institutu. Godišnja zarada Ruande udvostručila se od prošle godine na 732 milijuna dolara. U Ugandi je izvoz zlata također porastao u prošlom desetljeću, pretekavši kavu kao vodeću izvoznu robu te zemlje po prvi put. UN procjenjuje da se više od 90% minerala iz Konga prokrijumčari u Ugandu, Ruandu i Burundi.

Komentari

Vaš komentar