BiH na vrhu evropske ljestvice po stopi smrtnosti u saobraćaju

Novi dan 13. sep. 202112:50 > 13:51
Podijeli:

Izostanak svijesti učesnika u saobraćaju o važnosti poštivanja svih pravila, ali i loša putna infrastruktura pogoduju lošoj statistici naše zemlje. Crna statistika dovela je našu zemlju na vrh evropske ljestvice po stopi smrtnosti u saobraćaju, a koja je prošle godine iznosila 69 poginulih na milion stanovnika.

Pad prometa u 2020. godini donio tek minorno smanjenje nesreća

Statistika iz prošle godine ukazuje na ukupno 224 osobe poginule  u saobraćaju, što je manje nego u prethodnim godinama, a nadležno ministarstvo ističe tu brojku kao bitnu. Međutim, da je za manju smrtnost na cestama razlog i manja frekvencija na cestama zbog epidemije mišljenja je Osman Lindov, profesor na Fakultetu sa saobraćaj i komunikacije UNSA koji navodi da smo ”imali pad prometa u 2020. godini do 20, 30 a nekada i do 60 posto, a minorno je da smanjenje saobraćajnih nezgoda iznosi do 10 posto. Ova godina će pokazati kako stvarno postupamo u saobraćaju, a ja procjenjujem da će to biti gora godina nego 2019.”

Statistika za Kanton Sarajevo u 2021. godini

“Za prvih šest mjeseci ove godine na području Kantona Sarajevo, u odnosu na isti period prošle godine, registrovano je smanjenje ukupnog broja saobraćajnih nezgoda i nezgoda sa materijalnom štetom, dok je povećan broj nezgoda sa nastradalim licima i broj nastradalih lica. Prošle godine za prvih šest mjeseci na području Kantona Sarajevo bilo je sedam osoba koje su smrtno stradale, dok je ove godine za prvih šest mjeseci deset osoba smrtno stradalo na području KS u saobraćajnim nezgodama”, navodi Mirza Hadžiabdić, portparol MUP-a KS.

 

Najčešći uzroci saobraćajnih nesreća i stanje na bh. cestama

Adis Imamović, v.d. komesara MUP-a Zeničko-dobojskog kantona, kazala je da su glavni uzroci ”u svim kantonima prevelika brzina neprilagođena uslovima na putevima, atmosferskim prilikama, frekvenciji saobraćaja i ostalim faktorima koji utiču na bezbjednost saobraćaja. Poslije toga slijedi vožnja pod uticajem alkohola, preticanje gdje je to dozvoljeno, to su obično uzroci koji imaju za posljedicu najteže saobraćajne nesreće.”

Na pitanje o tome kakve su ceste u BiH, Lindov ističe da se aspekt sigurnosti na magistralnim pravcima koji nose većinu prometa u našoj zemlji mora itekako poboljšati.

”Rade se studije crnih tačaka, odnosno opasnih mjesta na svim dionicama. Ove godine su taj posao uzeli ljudi koji ne znaju da rade taj posao, pa nemamo još uvijek tu studiju koja bi nam trebala pokazati gdje to prioritetno trebamo odraditi. Nažalost, takve studije nam ostaju samo kao zaključci ili ljudi ne shvataju šta znači to sa aspekta sigurnosti i šta smo mogli ili šta bismo mogli uraditi kada bi ozbiljno shvatili te podatke”, rekao je Lindov.

 

‘Dionica smrti’ ukazuje na važnost autoputeva

Kada je riječ o Zeničko-dobojskom kantonu nije bilo smrtnih slučajeva prilikom saobraćajnih nesreća, a riječ je o ‘dionici smrti’ koja je bila poznata po tome.

Imamović navodi da ”izgradnjom dionice autoputa od Zenice do Lašvanske doline nismo imali nijednu tešku saobraćajnu nesreću, što pokazuje koliko je izgradnja autoputa sa aspekta bezbjednosti u saobraćaju neophodna. Izgradnja autoputa prema sjeveru od Zenice ne odvija se adekvatnom dinamikom, ali apsurdno je i pričati koliko je autoput siguran u odnosu na naše ceste.”

Naglasio je i da se problemi u saobraćaju često prepuštaju samo novinarima da ih potenciraju.

”Policija, uglavnom, ima samo represivne mjere i ne može toliko preventivno djelovati. Nedovoljno je da se problem svodi na policiju da bi se stanje u ovoj oblasti poboljšalo”, dodao je.

O kaznama za prekršaje

Podaci pokazuju da je 25 posto je neplaćenih kazni za prekršaje u saobraćaju. Hadžiabdić navodi da ”postoji određeni broj vozača koji su po nekoliko hiljada maraka dužni za novčane kazne, što govori o tome da je policija bila aktivna i izricala novčane kazne a istovremeno ukazuje i na to da nisu adekvatni načini realizacije tih novčanih kazni, jer smo došli u situaciju da neko može biti dužan desetine maraka i i dalje upravljati vozilom.”

Mladi u saobraćaju

Hadžiabdić ističe i to da policija, kroz svakodnevne kontrole, ”upoznaje osobe koje su sklone činjenju saobraćajnih prekršaja i da su to pretežno osobe mlađe životne dobi. Rijetko shvataju da ne upravljaju vozilima za trke, nego vozilima koja služe da vas prevezu sa jednog mjesta na drugo.”

Lindov naglašava i da je struka predlagala da besplatno mladima kroz časove ukažu na to da saobraćaj nisu video igre. Nažalost, nema razumijevanja od institucija. Dodaje i da izostaju adekvatne kampanje na početku akademske godine.

O sticanju vozačkih dozvola

Imamović objašnjava ”da pri sticanju vozačke dozvole ministrastvo obrazovanja nema nikakve udjele, osim provjere ispita. Sve ostalo je dato u nadležnost autoškolama, a ministarstva obrazovanja bi trebala vršiti kontrolu toga kako one rade. Problem je, ističe, i to ”što ne postoji jedinstvena cijena obuke, pa borbom na tržištu, tj. najmanjom cijenom se pokušava doći do kandidata, a ne dajući mu adekvatno znanje.”

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Komentari

Vaš komentar