U večernjem studiju o sevdalinci: Nekada su gusle većinom svirali Bošnjaci

Večernji studio 25. apr 202219:52 > 26. apr 2022 10:24
Podijeli:

U Večernjem studiju tematizirana je tradicionalna bosanska pjesma, ali i instrumenti kao i muzičke forme koje su pratile praznovanje Bošnjaka tokom ramazana i za Bajram kroz historiju.

Gosti emisije su prof. dr. Jasmina Talam koja je doktorirala na Muzičkoj akademiji u Sarajevu gdje predaje etnomuzikološke predmete i šef je Instituta za muzikologiju i Zanin Berbić, baštinik bosanske gradske pjesme i etnomuzikolog koji je magistrirao na Muzičkoj akademiji u Sarajevu. Jasmina je i akademik, imenovana je za članicu Kungl Gustav Adolfs Akademije za folk kulturu, a u emisiji je naučnim činjenicama pobila brojne zalbude o muzičkoj tradiciji naroda u Bosni i Hercegovini.

“U Bosni i Hercegovini ne možemo muzičku tradiciju dijeliti prema nacionalnom korpusu s obzirom na to da bezbroj oblika koje susrećemo u narodnoj tradiciji zapravo baštine svi narodi koji ovde žive. Tu mislim na većinske narode. Ukoliko govorimo o manjinama tipa Talijana ili Ukrajinaca to se ne može podvesti pod ovu definiciju, no ukoliko govorimo čak i o Jevrejima- oni, između ostalog, pjevaju po bosanskom makamu, što je tradicija BiH.”

Etnomuzikolozi muzičku tradiciju dijele na gradsku i seosku, a profesorica ističe da je uz sevdalinku, gradsku pjesmu, neophodno njegovati seoske muzičke forme koje imaju jednaku vrijednost. Jasmina Talam u emisiji ističe da je zbog brojnih svojatanja tradicije od strane etničkih grupa u BiH došlo do ogromne štete u kontekstu očuvanja nematerijalnog kulturnog naslijeđa.

“Kada pogledamo recimo početak 20 stoljeća vidjet ćemo da je veći broj bio zapravo zabilježenih guslara Bošnjaka, nego što je bilo pripadnika drugih naroda. Želim da pomenem da je 1907. godine nastao prvi komercijalni snimak za Deutsche Gramofon gdje je naš guslar Rizvan Kadrović snimio svoju guslarsku pjesmu. Novije doba je dovelo do određenih promjena i ja bih se složila da je od strane određenih etničkih skupina na početku rata, i dvije tri godine prije rata, došlo do svojatanja određenih vrsta tradicija od strane pojedinih etničkih skupina. Mi smo čak često u to doba mogli da čujemo tezu da je saz bošnjački, da su šargije hrvatske, a da su gusle srpske. Naravno da je to naučno neosnovano i takvu tezu etnomuzikolozi nikada neće prihvatiti, zato što imate kod sva tri naroda da ljudi sviraju iste instrumente i da sviraju i prakticiraju svaku od tih vrsta tradicija onoliko koliko se u to u njihovim lokalnim zajednicma prakticiralo.”

Prof. dr. Talam dodaje da je danas daleko manji broj guslara Bošnjaka i dodaje da se nažalost prečesto dešava da dio kulturnog naslijeđa nestane iz razloga koji nisu muzičke prirode, već posljedica društvenih, ekonomskih ili političkih prilika.

Zanin Berbić, interpretator sevdalinke koji svira i violinu i harmoniku predstavio je saz istaknuvši da ovaj instrument pjevanju daje posebnu draž. “Meni je mnogo lakše pjevati uz saz, nego uz pratnju harmonike ili orkestra jer mi daje polet da pjesmu još bolje improvizujem, da na originalniji način pokažem emociju, da na bolji način iznesem pjesmu. Saz zauzima posebno mjesto u očuvanju sevdalike.” – zaključuje Berbić.

Zanim Berbić je magistrirao istraživajući lik i djelo Himze Polovine, jednog od najboljih izvođaća sevdalinke, tekstopisca, poetu i ujedno specijalistu neuropsihijatra o kojem se također govorilo u “Večernjem studiju”.

“Doktor Himzo Polovina je izuzetno značajna ličnost u kontekstu sevdalinke. Davno je umro i danas je dosta potisnut i mnogo se više priča o nekim drugim ljudima koji nisu zaslužni kao doktor. Njegov repertoar je bio fascinantan, jer svaku pjesmu koju je pjevao predhodno bi istražio njeno porijeklo i tek je onda snimio na ploču. Njemu su univerzitetski profesori na pločama pisali komentare, a da ne govorim o njegovim pjevačkim kvalitetima.” rekao je.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Komentari

Vaš komentar