Politika u BiH za rodbinu i članove porodice

Vijesti 16. jun 201619:51 > 20:09
N1

Dok se u Hrvatskoj sprovodi Zakon o utvrđivanju sukoba interesa u BiH već tri godine to nije slučaj. U nevladinom sektoru upozoravaju kako su zakonska rješenja loša, ali i da se postojeći zakon sve donedavno nije provodio zbog gotovo banalnog razloga, nepostojanja pečata.

Protekle tri godine nije zvanično zabilježen niti jedan slučaj sukoba interesa na nivou BiH. Zakon koji definira ovu oblast promjenjen je prije tri godine kada je utvrđivanje sukoba interesa sa Centralne izborne komisije prebačeno na parlamentarnu komisiju.

No ona nije radila jer se nije znalo koje pečate će u predmetima koristiti. Na jednoj od posljednjih sjednica Parlamentarne skupštine odlučeno je da će to biti pečat Agencije za prevenciju korupcije .

Za nevladine organizacije, ali i pojedine parlamentarce pečat je banalan razlog koji je služio samo kao opravdanje za nerad. Ne vjeruju da pomaka može biti jer zakonko rješenje koje na snazi jednostavno nije dobro

Prema izmjenama Zakona koje su bile prijedlog tadašnje većine SDP-a i SNSD-a, o sukobu interesa odlučuje Komisija imenovana od šest predstavnika političkih partija u Parlamentu i tri člana Agencije za prevenciju korupcije

“To je koncept koji je uništio sukob intresa i njega ne može ni popraviti ni pečati ni administrativne banalnosti. Mora se početi sa novim modelom, novim Zakonom. Sve ovo sabotiraju politički subjekti jer se njih direktno tiče. Ali treba reći da ovo stanje na vrlo negativan način doprinosi porastu korupcije koja je ogromna u BiH”, kaže predsjedavajući kluba Bošnjaka u Domu naroda PS BiH Halid Genjac.

Na nivou BiH, Federacije i Brčko Distrikta niko ne razmatra predmete sukoba interesa, dok je komisija u Republici Srpskoj u proteklih desetak godina utvrdila sukob interesa u tek 48 slučajeva. 

U vrijeme kada je po hitnoj proceduri promijenjen Zakon, Centralna izborna komisija BiH imala je preko 100 predmeta koji su u međuvremenu obustavljeni pa je tako javnost ostala bez odgovora na nekoliko pitanja.

Da li je Vlada Federacije u prošlom sazivu bila u sukobu interesa zbog članstva u Skupštini Razvojne banke? Da li je sukob interesa bilo imenovanje brata Nermina Nikšića u Javno preduzeće Autoceste Federacije i što je sa bliskim srodnicima Jerka Ivankovića u Nadzornom odboru Autocesta?

U međuvremenu su došla nova imenovanja, ono Mate Jozića na poziciju federalnog ministra pravde dok je obavljao dužnost člana Nezavisnog odbora Parlamenta, dok je predsjedavajući Nezavisnog odbora, Žika Krunić, član SNSD-a i donedavno direktor TE Ugljevik, što su nespojive funkcije.

Niko se nije pretjerano uznemirio i što je bliski rođak federalnog premijera Fadila Novalića nedavno imenovan u NO FDS, zet ministrice finansija Jelke Miličević u Agenciju za bankarstvo, njegov otac u Upravu EP HB.

U Elektroprenosu BiH u međuvremenu je zaposlen sin Željke Cvijanović, premijerke RS-a, kao i kćerka ministara finansija Zorana Tegeltije, dok porodica Denisa Zvizdića, tetići Dubravko i Aljoša Čampara sa svojim suprugama obavljaju najviše funkcije u Vijeću ministara, Tužilaštvu, Konkurencijskom vijeće i Agenciji za zaštitu ličnih podataka.

Da li je HDZ BiH ikada pogodovao građevinskoj firmi Hering nije utvrđeno, no CIK je u više navrata firmu kaznio zbog visine donacija ovoj stranci dok je u njihovim rukama bilo odlučivanje o sukobu interesa. Slično je i sa GP Amiteom i SDA.

Ostaje nam da čekamo i na rezultate istrage koju je pokrenulo Tužilaštvo, a vezi ugovora koje je Agencija za identifikaciona dokumenta BiH sklopila sa banjalučkim Muhlbauerom u spornom ugovoru koji je državu koštao 104 miliona maraka. U ime Mühlbauera ugovor je potpisao zet Nebojše Radmanovića, dok je nekadašnji direktor IDEEA-e uhapšen.

Većina ovih slučajeva nikada nije utvrđena kao sukob interesa, jer su zakoni koji postoje na svim razinama, bez obzira na pečate vrlo usko definirani. Zbog toga će se slučaj poput sankcija za Tomislava Karamarka u Hrvatskoj u BiH vrlo teško dogoditi.

“Vjerujem da će to biti moguće kada budemo imali jednu nezavisnu instituciju koja će biti opskrbljena izvršnim nadležnostima i kada se sukob interesa bude odnosio na sva izabrana, postavljena i imenovana lica u javnim organima. Kada se prihvati najšira moguća definicija koja obuhvaća sve potencijalne situacije”, upozorava Uglješa Vuković iz Transparency Internationala BIH.

U ladicama Komisije za utvrđivanje sukoba interesa navodno se nalazi preko 700 prijava. Kada će biti riješene, nije poznato. Predsjednik Komisije i dalje se ne javlja novinarima.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.