Logoraši nisu zadovoljni presudom Stanišiću i Župljaninu

Vijesti 30. jun 201616:50 > 16:51
Facebook

Nakon što je Žalbeno vijeće Haškog tribunala potvrdilo prvostepenu presudu i kaznu od po 22 godine zatvora za Miću Stanišića i Stojana Župljanina, dvojicu bivših visokorangiranih dužnosnika Srba za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, predsjednik udruženja logoraša "Prijedor 92" Mirsad Duratović izrazio je djelimično zadovoljstvo.

U presudi Stanišiću i Župljaninu među najtežim zločinima je ubijanje oko 200 muslimanskih zarobljenika na Korićanskim stijenama na planini Vlašić. U augustu 1992. odvedeni su na Korićanske i tamo strijeljani, a nakon toga i bačeni u provaliju.

“Kao bivši logoraš prijedorskih logora Omarska, Trnopolje i Manjača mogu izraziti samo djelimično zadovoljstvo presudom Haškog tribunala u ovom procesu. Ono što je dobro jeste da je još jedan ratni zločin dobio svoj epilog na sudu, da su još dva zločinca dobila zaslužene presude”, istakao je Duratović.

Poručio je da nije zadovoljan visinom kazne: “Jer ako su njihovi podređeni dobili kazne dugogodišnjeg zatvora od 20 ili 22 godine, oni kao nalogodavci i odgovorni za te zločine trebali su dobiti koliko-toliko veće kazne od ove koja je izrečena danas u Haškom tribunalu.”

Optužnica protiv Stanišića i Župljanina sadržavala je deset tačaka. Tri tačke su se odnosile na kršenje zakona i običaja ratovanja, a preostalih sedam na zločine protiv čovječnosti.

Stanišić je bio ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske, a Župljanin načelnik Centra službi bezbjednosti Banja Luka i član Kriznog štaba Autonomne regije Krajine.

Suđenje Stanišiću i Župljaninu u pred Haškim tribunalom počelo je 14. septembra 2009. godine, a 27. marta 2013. izrečena im je prvostepena presuda.

Sudsko vijeće osudilo je Stanišića i Župljanina na po 22 godine zatvora 27. marta 2013. godine. Oni su osuđeni zbog učešća u udruženom zločinačkom poduhvatu s ciljem trajnog uklanjanja nesrpskog stanovništva u brojnim općinama u Bosni i Hercegovini 1992. godine.

Obojica su proglašeni krivim za zločine počinjene u dvadesetak opština širom BiH, u okviru udruženog zločinačkog poduhvata u cilju trajnog i nasilnog uklanjanja Bošnjaka i Hrvata s velikih dijelova teritorije BiH, koji bi, po planu, ušli u novu srpsku državu.

Prvobitne optužnice Međunarodnog suda protiv Miće Stanišića i Stojana Župljanina podignute su 2005, odnosno 1999. godine.

Mićo Stanišić se predao i 11. marta 2005. prebačen je u nadležnost Međunarodnog suda. Stojan Župljanin je uhapšen i prebačen u Pritvorsku jedinicu Međunarodnog suda 21. juna 2008. godine. Pretresno vijeće je odobrilo zahtjev Tužilaštva za spajanje ova dva predmeta u septembru 2008. godine. Obojica optuženih su se 20. novembra 2008. godine izjasnila da nisu krivi ni po jednoj od optužbi.

Tužilaštvo je počelo s izvođenjem svojih dokaza 14. septembra 2009, a završilo 1. februara 2011. nakon što je pozvalo 127 svjedoka. Izvođenje dokaza odbrane je počelo 11. aprila 2011, a okončano je 8. decembra 2011. Odbrana je pozvala ukupno 17 svjedoka. Vijeće je pozvalo tri svjedoka. Završne riječi su iznesene od 29. do 1. juna 2012.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.