Željko Gradaščević nosi gene i uvjerenje Zmaja od Bosne

Vijesti 15. sep 201617:50 > 19:29
Izvor: N1

Vijeće Kongresa Bošnjačkih intelektualaca održalo je danas čas o liku i djelu Husein-kapetana Gradaščevića, poznatog kao Zmaj od Bosne.

Predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99, Adil Kulenović, predložio je izradu skulpture koja bi bila simbolom kolektivnog sjećanja na Gradaščevića, pokretača ideje o autonomnosti Bosne u 19. stoljeću. Provjerili smo – postoje li potomci Zmaja od Bosne i kako ga vide građani danas.

Željko Gradaščević nosi prezime, gene, ali i uvjerenje Zmaja od Bosne. Kaže da se zbog posljednjeg danas ne uklapa u političke narative:

“Namjerno neću da pominjem nacionalnosti i vjere – na one koji dobro misle i…. To vam je poveznica sa prezimenom Gradaščević. On kad je gradio džamiju, gradio je i crkvu. U borbi kad je tukao sultanovu vojsku do Kosova bilo je više kopalja kršćana iz Dervente”, kazao je Željko Gradaščević.

Iza Zmaja od Bosne ostala je priča, ali ne i potomci. S koljena na koljeno, ona se prenosila od Huseinovog brata, a tako je stigla i do našeg sagovornika…

“U tom stablu se nalazimo kao poslljednji sa ove strane brat Zlatko i ja. Bosanski pokret za autonomiju nije bilo samo bošnjački niti je bio usmjeren protiv bilo koga. Nekome ovaj način na koji ja to interpretiram možda i nije po volji”, ističe Željko Gradaščević.

Ova džamija bila je jedan od prvih fakata osmanske vladavine. No upravo se u njoj Husein-kapetan Gradaščević zakleo da će braniti zemlju. Dvjesto godina kasnije pitamo građane postdejtonske Bosne i Hercegovine šta im govori nadimak Zmaj od Bosne.

1. Ništa
2. Borac za autonomiju Bosne.
3. Ličnost iz prošlosti
4. Nisam ga poznavao, čuo sam za njega. (Zašto je važan?) Zato što se prvi počeo boriti za samostalnost Bosne.
5. Utemeljitelj nove Bosne i Hercegovine, to je najvažnije.

Da Zmaj od Bosne postane dio kolektivnog sjećanja, predlaže Adil Kulenović, predsjednik Kruga 99. Zašto, odgovara Senadin Lavić, profesor Fakulteta političkih nauka.

“Sa Huseinom Gradaščevićem u pokretu za autonomiju stajali su i muslimani i kršćani, naročito kršćani Posavine, jer je sa njima bio prijatelj. Pa možemo reći da je u 19. stoljeću to bio bosanski pokret, koji je imao cilj autonomiju Bosne”.

A najvažnije podatke teško je izdvojiti. U Gradačcu je rođen 1802, a u 32. je umro u Istanbulu. Autonomost Bosne njegov je projekat koji tada nije uspio. Danas, zemljom vladaju drugi zmajevi. A ideja jedinstva koju je Gradščević ostavio iza sebe živi više kao ideja, negoli kao naslijeđe.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.