Smrtni ishod srčanih udara češći u prazničnom periodu

Vijesti 29. dec 201607:23 > 07:25
Izvor: Science Daily

Stopa smrtnosti od srčanog udara povećana je u prazničnom razdoblju od 25. decembra do 7. januara, ali ne nužno zbog hladnog zimskog vremena kako se dosad vjerovalo, već zbog unosa veće količine hrane , nedostupnosti ili udaljenosti bolničkih ustanova i emocionalnog stresa, pokazali su rezultati istraživanja naučnika iz Melbournea.

Ranija analiza podataka američkih naučnika čiji su rezultati objavljeni u časopisu Journal of the American Heart Association, upućivala je na mogućnost da je stopa smrtnosti od srčanog udara povećana tokom zimskih mjeseci zbog hladnoće, no istraživanje tima melbournskih naučnika koje je vodio Josh Knight baca drukčije svjetlo na podatke, piše Medical News Today. 

Treba istaknuti da je nova studija provedena na Novom Zelandu gdje praznično razdoblje pada u ljetnom razdoblju. 

“Praznično razdoblje od Božića do Sveta tri kralja u Sjedinjenim Državama pada u najhladnijem dijelu godine, kada je stopa smrtnosti od srčanog udara visoka zbog niskih temperatura i gripe”, kazao je Knight, čiji je tim u analizi koristio podatke novozelandskoga ministarstva zdravstva u razdoblju od 1988. do 2013. Tokom dvadesetpetgodišnjeg razdoblja umrlo je 738,409 ljudi, među kojima je od srčanog udara smrtno stradalo 197,109 osoba. 

Naučnici su u analizi ‘odvojili’ smrtne slučajeve koji su se dogodili u bolnicama od onih koji su se dogodili izvan zdravstvenih ustanova. Australski su naučnici u analizi koristili slične statističke metode kao njihovi američki kolege u ranijoj studiji, a njihovo je istraživanje pokazalo da se na Novom Zelandu 4,2 posto srčanih udara s fatalnim ishodom u navedenom prazničnom razdoblju događa izvan bolnica, prenosi Hina.

Studija je pokazala i da je prosječna dob smrtno stradalih od srčanog udara u spomenutom periodu nešto niža nego tokom drugih razdoblja u godini – 76,2 godine u odnosu na 77,1 godine. 

Knight kaže da su on i kolege u analizi uspjeli odvojiti “efekt praznika” od “efekta zime” te je naveo moguća objašnjenja “efekta praznika”: Promjenu u kvantiteti i kvaliteti hrane, povećano konzumiranje alkohola, emocionalni stres, manji broj osoblja u bolnicama, posjete rodbini i udaljenost bolničkih ustanova. 

Istakao je i da je važno produbiti saznanja o tome pridonose li ograničen pristup stručnoj zdravstvenoj njezi, odnosno bolnici u kombinaciji s ostalim faktorima rizika, poput emocionalnog stresa i nešto više konzumiranog alkohola povećanom broju smrtnih ishoda od srčanog udara u navedenom razdoblju. Podsjetio je i da pacijenti tijekom blagdanskog razdoblja rjeđe traže liječničku pomoć zbog potencijalno udaljenih bolničkih ustanova ili liječnika. 

“Za vrijeme božićnih praznika stanovnici Novog Zelanda češće putuju, posjećujući rodbinu i prijatelje koji žive u dijelovima zemlje u kojima nema većih bolničkih ustanova”, objasnio je. 

Jedan od razloga može biti i činjenica da ljudi tokom prazničnog razdoblja odgađaju odlazak liječniku, osobito ako im se simptomi ne čine ozbiljnima. 

Knight savjetuje svima koji prepoznaju simptome srčanog udara da odmah pozovu hitnu pomoć, da za to vrijeme miruju i da uzmu tabletu aspirina od 300 mg. 

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mrežaTwitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.