Nakon Jablaničkog i Ramsko jezero nalazi se na najnižem nivou posljednjih godina. Razlog tome navodi se loša hidrološka godina i pojačana proizvodnja električne energije, a presušeno jezero otrkrilo je tragove naselja iz 15. stoljeća.

Ovako posljednjih dana izgleda Ramsko jezero. Nekad je ovdje bilo plodno zemljište pogodno za život, te uzgajanje voća povrća i žita. Sve to nestalo je pod vodom akumulacijskog Ramskog jezera 1968. godine. Loša hidrološka godina i pojačana proizvodnja struje, dovela je do toga da je Ramsko jezero skoro presušilo, te je tako dolina prepuna tragova nekadašnjih naselja.

Povlačenjem vode ukazali su se ostaci kuća, voćnjaka i drugih objekata, a u nekada bogatom begovskom selu Kopčići vidljivi su ostaci džamije I mezarje.

Mijo Bešker je iz sela Jaklići, priča nam kako je, prije nego što je potopljeno, na ovom području imao 100 duluma zemlje.

“I to je propalo, pokojna mati umrla. I ne pamtim da je ikad ovako presušilo, pamtim da je bilo na najvećem nivou mnogo puta, ali da je ovako presušilo ne pamtim”, otkriva Mijo Bešker, mještanin.

Ramsko jezero nekad je bilo simbol patnje i iseljavanja, a danas je ipak nova nada za budućnost, kažu nam lokalni ugostitelji koji se nadaju što bržem porastu nivoa jezera.

“Imamo ogroman potencijal po pitanju turizma, ali kad je puno jezero. Vidite i sami da jezero sada jako ružno izgleda”, žali se Ivo Iličić, vlasnik ugostiteljskog objekta.

Za ribare iz ovog kraja trenutni nivo jezera predstavlja veliki problem. Kada je vodostaj na normalnom nivou, dubina jezera iznosi blizu 95 metara. Stalni usponi i padovi nivoa jezera već 20 godina itekako loše utječu na okolinu, kažu nam u Veslačkom centru Rama. Njihova očekivanja su da će se voda vratiti na normalan nivo do proljeća.

“Ovaj dio godine ni mi, a ni Općina, nemamo ambicije da jezero bude na velikom nivou, jer je to vrijeme kad se najviše stuje proizvodi. Ove godine se desilo to da dotok vode nije dovoljan za sve potreba, a samim tim ono je malo više ispušteno”, objašnjava Filip Šimunović, Veslački centar Rama.

A da nije prvi put da je Ramsko jezero presušilo do ove mjere govori nam fra Andrija Jozić. Kao dječak je gledao kako cijelo naselje nestaje pod vodom. Franjevački samostan Šćit nalazilo se na poluostrvu okruženo vodom, te je stvaranjem jezera služio i kao privremeno boravište nekoliko porodica.

“Neki nisu vjerovali da će se to dogoditi do posljednjeg trenutka sve dok voda nije počela ulaziti u kuću. Tada su oni na brijegu iznad postavili šatore, nisu htjeli napuštati svoja ognjišta, željeli su ostati tu. Tada su fratri ovdje samostan ustupili porodicama koje nisu imali gdje i oni su tu nekoliko godina boravili, živjeli dok nisu napravili svoje kuće”, sjeća se fra Andrija Jozić, gvardijan samostana Šćit .

Ukoliko jezero bude u potpunosti ispražnjeno mogla bi izroniti još neka sela, a pad nivoa vode mnogi bivši stanovnici, nekada plodne i bogate ramske kotline, koriste da obiđu i ožive uspomene na mjesta u kojem su nekada živjeli.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.