Mujagić: Da li nam je uopšte stalo do BiH, do budućnosti BiH

Vijesti 10. maj 201708:52 > 09:15
Izvor: N1

O relevantnim pitanjima bh. sadašnjosti i budućnosti za Novi dan govorila je Nermina Mujagić, profesorica na Fakultetu političkih nauka

“Bez stabilne i prosperitetne Bosne i Hercegovine nezamisliv je mir i dobrosusjedska saradnja zemalja bivše Jugoslavije. Vjerujemo da je konačno nastupilo vrijeme da se o budućnosti Bosne i Hercegovine otvori dijalog sa pozicije bazičnih interesa svih njenih građana, a ne sa pozicije nacionalističkih, političkih i ekonomskih elita” – ovako je prije nekoliko dana najavljena javna tribina “Budućnost BiH” koja se danas održava u Sarajevu, a jedna od govornica je i Mujagić.

O tome koji je opšti dojam društva u kojem živimo Mujagić je kazala: “Da bismo dali dijagnozu, morali bismo krenuti sa pretragama a njih trebamo napraviti od političke kaste, društva koje je pasvino, akademske zajednice… Pitanje je da li je nama uopšte stalo do BiH, do budućnosti BiH? Ako ovako nastavimo gledati kroz etnički obojene naočale, bojim se da ćemo ostati i bez budućnosti. Nije više pitanje da li BiH treba da postoji. Sadašnju strukturu države potpuno su dominizirale tri entičke grupe  – Bošnjaci, Srbi Hrvati a građani BiH su ostali bez svojih sugrađana. Ove političke kaste koje nas predstavljaju su razdržavile BiH. Svi smo odgovorni za ovakvo stanje i trebamo se početi otimati za svoju budućnost“.

U zadnje dvije godine počelo se govoriti na sličan način da nisu samo političari krivi nego i sugrađani i to jest začarani krug, no ipak je manja odgovornost građana nego političke kaste jer dok god imaju moć, oni imaju veću odgovornost u odnosu na građane. Građani se ponašaju klijentalistički – za sitne male birokatske usluge, na primjer rodni list, dajete ogromno povjerenje jednoj vlasti koja je puna banalnosti, neodgovornosti, beznađa – i tu je odgovornost bh. građana. Odgovorno je i civilno društvo, mediji i akademska zajednica koja često šuti. Voljela bih da kažem da smo odgovorni svi. BiH trenutno nije komunikativna zajednica. Nama treba država, društvo, koje će urediti međusobni odnos građana naspram države, nama treba država kojoj ćemo upućivati određene zahtjeve i da proizvede to da će štitii određene forme“, dodala je za N1.

Na pitanje šta je i postoji li lijek je odgovorila: “Lijeka ima, a postoje tri scenarija. Jedan je da počnemo otvoreno govoriti o redizajnu, promjeni Ustava ali takva pitanja moraju biti unutar struke. Ako dozvolimo političkim strankama da imaju monopol nad ustavnim pitanjima, mi ćemo izgubiti bitku. Drugo stanje je da prihvatimo Dejton ali da osvijestimo Srbe, Bošnjake, Hrvate da se suprotstavljaju negativnim promjenama koje ovaj sistem ima. Protiv nacionalističke retorike treba da se borimo svakodnevno i protiv populizma. Treći scenario je da prihvatimo ovakvo stanje kakvo jeste bez bilo kakvog otpora, da proglasimo narodnu demokratiju, da kažemo niko nije kriv i da pustimo da sve propadne, jer ovo što sada imamo je jedno prirodno stanje stvari u kojem imamo vladavinu jačeg a ne vladavinu prava; gdje je sve dobro ‘samo da se ne puca’, da nosimo ružičaste naočare“.

A o tome koji scenario je najizgledniji je kazala kako prvi zagovara, i da voli biti optimistična.

Ima dosta pesimizma u našim analizama, ali ja sam neko ko bi volio da ova zemlja nađe neki prolaz, da nađemo formu pristojnog života i mislim da bi struka mogla da ponudi neko rješenje“, navela je u studiju N1.

Na pitanje da li je BiH na rascjepu, i da je pod uticajem sa svih strana je odgovorila: “BiH je zapravo poligon međunarodne zajednice i ovdje se sukobljavaju različite politike; nekada američka, briselska, koja je i sada, i naravno regionalna. Mislim da je nama region prednost – treba nam demokratska Srbija, Hrvatska, treba nam razmjena mišljenja i ideja. Preko nas se često pokušava napraviti neki narativ ali neću kriviti druge, kriviću nas. Nismo u stanju da sebe iznutra artikulišemo i da nastupimo kao cjelina“.

Na kraju gostovanja je naglasila kako je potrebno praviti strategiju i da BiH ne možemo posmatrati kao dejtonsku tvorevinu, jer imamo i prošlost – socijalistički sistem.

Ja sam rođena u socijalističkom sistemu i ta zemlja je bila antinacionaliostiočka, antifašistička, a danas na našim prostorima u BiH imamo zemlju koja je nacionalna, proetnička i pronacionalistička ali i profašistička zemlja. Plaši me što su se ti elementi uvukli u u ekonomsku i kulturnu sferu, u obrazovanje. Prinuđeni smo da se učimo praksama alternativne političke emancipacije i zato region jeste naša šansa“, kazala je u Novom danu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mrežaTwitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.