Spiegel o BiH: EU joj ni milijardama nije mogla pomoći

Vijesti 23. jun 201715:51 > 16:01
Predsjedništvo BiH

Njemački sedmični magazin Spiegel u najnovijem broju objavio je opširan panoramski prikaz situacije na Zapadnom balkanu, sa posebnim osvrtom na Kosovo, Makedoniju i BiH.

Autori teksta su u analizi primijetili da EU gubi utjecaj na tom području, prenosi Deutsche Welle.

Priredio Saša Bojić za Deutsche Welle

Spiegel je objavio tekst sa naslovom Balkan: Pastorčan kontinenta, a u poprilično dugačkom tekstu govore o tome kako Evropska unija gubi svoju privlačnost za stanovnike „prostora između Bosne i Makedonije”:

“Na Balkanu, u Evropskom historijskom kriznom regionu, kontinentu prijeti bezbjednosni rizik. Privlačna snaga EU opada, nekadašja nacionalistička retorika se vraća. „Kada bi postojala zajednička evropska spoljna i odbrambena politika, njen najveći test bi bio trajno smirivanje Zapadnog Balkana”, piše u članku novinara Waltera Meiera i Jana Pula, podijeljenom na tri poglavlja posvećena Kosovu, Makedoniji i Bosni i Hercegovini.

Treće poglavlje teksta posvećeno je Bosni i Hercegovini i pitanju: “Šta je od te države postalo 25 godina poslije izbijanja rata?”

Dio teksta posvećen BiH prenosimo bez intervencija:

DW

Srbi, Hrvati i Bošnjaci se i dalje bore jedni protiv drugih pod zajednički krovom svoje federacije. Republika Srpska prijeti otcepljenjem i planira da iz školskih udžbenika izbriše poglavlje o genocidu nad 8.000 muslimana u Srebrenici.

Nakon što su SAD vazdušnim napadima okončale genocid nad muslimanima, natjerali su tri zaraćene strane da u Dejtonu potpišu mirovni plan. On važi i danas. Problem je u tome što je planom utvrđena etnička podjela. Bosna i Hercegovina je podijeljena na srpski dio – Republiku Srpsku – i federaciju koju čine bošnjački i hrvatski kantoni. Političke funkcije se dodjeljuju po komplikovanim principima pariteta. Neke institucije su trostruko prisutne, na primjer, elektrodistribucije, penziona osiguranja, vodovodne mreže…

Ni EU sa razvojnom pomoći vrijednom milijarde nije mogla da promijeni činjenicu da je Bosna i Hercegovina država koja loše funkcioniše.

Njeni stanovnici uglavnom ne pokazuju interesovanje da se angažuju za zajedničko dobro (…) Da bi zabašurili zastoj, bosanski političari se i dalje služe nacionalističkim jezikom 90-ih.

U Republici Srpskoj tako predsjednik Milorad Dodik već godinama traži otcjepljenje, a to je povreda Dejtonskog ugovora. A u hrvatskim kantonima Dragan Čović se zalaže za formiranje trećeg, hrvatskog, entiteta, sa izgledom na pripajanje Hrvatskoj koja je članica EU. Evropska unija, sila-zaštitnica i sponzor hladnog bosanskog mira, o tome – ćuti.

U rano ljeto 2017, na Zapadnom Balkanu nema rata; nema ni stanja koje bi ličilo na građanski rat. Ali, na potezu između sjeverne Hercegovine i Ohridskog jezera, jasno se vidi odstupanje od evropskog projekta. To što je EU kao simbol bezbjednosti i blagostanja izgubila privlačnu snagu i uticaj, jeste razumljivo, ali je i opasno.

Kompletan presjek Spiegelovog teksta pročitajte na OVOM linku.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mrežaTwitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.