Ademović o uknjižbi vojne imovine: Pročitati odluku iz 2012.

Vijesti 17. aug 201717:31 > 17:50
N1

Ustavni sud BiH odlučio je da se vojna imovina u Han Pijesku može knjižiti na državu BiH. Ustavni sud odbio je apelaciju Pravobranilaštva Republike Srpske koje je tražilo odgodu knjiženja.

O ovoj temi u emisiji Dan uživo na N1 televiziji govorio je Nedim Ademović, stručnjak za ustavno pravo i advokat.

Niti je Sud BiH niti Ustavni sud BiH odlučio da se to knjiži na BiH. To je odlučio Ustav i zakon BiH. Sudovi su samo potvrdili ono sto je zakonska obaveza. Tužno je da se za nešto što je očigledno moraju voditi dugi sudski procesi koji odlažu nešto što je neodložno, a i košta naše građane. Sve to da bismo došli do potvrde onoga što piše u zakonu i ustavu. To se koristi u dnevnopolitičke svrhe političara koji su već krenuli u izbornu 2018. godinu koristeći ovakve stvari za manipulaciju građana. Nadam se da građani neće nasjesti na poteze političara“, poručio je Ademović.

On je kazao da je pitanje uknjižbe riješeno od strane Ustavnog suda BiH 2012. godine.

Tada je Ustavni sud raspravljao da li je Zakon RS o statusu državne imovine u skladu s Ustavom BiH ili ne. Tada je Ustavni sud BiH riješio pitanje državne imovine, a ne da li je samo Zakon RS u skladu sa ustavom ili ne. Tada je pojašnjeno šta je državna imovina, kome pripada i šta pripada. Rečeno je da je imovina koja je pripadala SFR Jugoslaviji i uknjižena na bivšu drzavu kao i kompletna imovina SR BiH pripada državnom nivou vlasti i jedino država može raspolagati s njom. Specifičnost BiH je da sve države od Slovenije pa do Kosova imaju unitarne republike, dok je jedino BiH složena država“, kazao je Ademović.

Stručnjak za ustavno pravo je istakao da je Ustavni sud BiH naglasio da državna pokretna i nepokretna imovina koja služi za obavljanje funkcija države pripadaju jedino državi, ali da država ima pozitivnu obavezu po ustavu da neophodan dio imovine kako bi entiteti i kantoni mogli obavljati ovlasti, te regulisati i reći da to priapda entitetima kroz modalitet koji će odrediti Parlamentarna skupština BiH.

Ademović je nalasio da je pitanje vojne imovine je mali segment odluke Ustavnog suda iz 2012. godine te savjetovao bh. političarima i osobama u zakonodavstvu da pročitaju tu odluku.

Poslije te odluke su trebali izvršiti analizu koja je to imovina, vidjeti da li je od 1992. došlo do prenose te imovine na entitete, kantone ili općine, utvrditi zašto je došlo do prenose i utvrditi da li postoji nezakonitost te zahtjevati prenos na BiH, a ako se negira pokrenuti postupke kao što je to sada uradilo Pravobranilaštvo BiH jer RS nije željela vratiti imovinu BiH.”

Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine uputiće zahtjev Upravi za geodetske i imovinsko pravne poslove Republike Srpske za uknjižbu vojnog objekta Veliki Žep kod Han Pijeska na državu BiH, nakon što to zatraži Ministarstvo odbrane BiH.

Da li se to kome sviđa ili ne, ne želim komentarisati. Ovo pitanje konkretne imovine kao i drugih 58 odnosno 63 objekta koji pripdaju Oružanim snagama BiH moraju biti uknjižene. Da li će to biti na regularan i normalan način ili putem sudskih postupaka zavisi od nekoga ko smatra da treba ili ne voditi sudske procese“, smatra Ademović.

Gost N1 televizije smatra da je za NATO bolje i prihvatljivije ako stoji politička volja, a ne politički presedan ili presuda, jer pokazuje da vlast daje otpor prema nečemu čemu smo se mi u Talinu 2009. godine obavezali.

Pitanje uknjižbe vojne imovine nije pitanje samo NATO-a. Da li ćemo biti u NATO-u je pitanje javne vlasti. Uknjižba je nacionalno pitanje i građani imaju pravo zahtjevati da se to uknjiži jer je to zakonska obaveza“, izjavio je Ademović.

Poštivanje, odnosno nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH – nije prvi put da se odluke ne poštuju. U ovom slučaju odluka je konačna i izvršna.

Krajem 2016. godine Ustavni sud BiH je dao iscrpan izvještaj kao reakciju na politiziranje da li su odluke izvršene ili ne i naglasio da od 1997. godine kada je Ustavni sud počeo raditi do danas – 97 odluka nije izvršeno. Od toga 81. odluka je naknado izvršena, št znači da je 10-15 ostalo neizvršeno što je relativno mali broj u odnosu na broj odluka koje je Ustavni sud donio“, rekao je Ademović.

Odluka je, očekivano, izazvala burne reakcije u Republici Srpskoj. Jedan od argumenata koji iznose je da se odlukom krši Dejtonski sporazum i da se Republici Srpskoj oduzima teritorija: Je li to tačno?

Nekada ne mogu da vjerujem da neko može korisititi javni prostor za takve izjave, a da se ne postidi takve izjave. Državna teritorija je prostor na kojem djeluju pravni propisi jedne države. Ko će biti na državnoj teritoriji i kakvi će biti imovinsko pravni odnosi su druge stvari. Ko je vlasnik, koliko posjeduje i da li je vlasnik teritorije nema veze s pitanjem državne imovine. To su posve različiti pravni instituti“, kazao je Ademović.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mrežaTwitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.