Knjiženje vojne imovine (ne)umanjuje entitetsku teritoriju

Vijesti 28. aug 201719:05 > 19:18
N1

Nakon odluke Ustavnog suda, u slučaju Han Pijesak, aktuelna je polemika: Da li Republika Srpska ostaje bez dijela svoje teritorije. Naime, 20 perspektivnih vojnih lokacija, koje bi mogle biti uknjižene na državu, čine 8.200 hektara površine entiteta, prema računici Geodetske Uprave RS.

20 vojnih lokacija(82 km2) plus površina Brčkog(493 km2) i Potočara, čine oko 2.3 posto teritorije Republike Srpske. Njena ukupna površina po Dejtonu je 25.053 kilometra kvadratna.

No, odlukom bivšeg visokog predstavnika Kristijana Švarc Šilinga iz 2007. godine Memorijalni centar Potočari izdvojen je nametnutim Zakonom kao eksteritorij.

I površina Brčko Distrikta Arbitražnom odlukom iz marta 1999.godine proglašena je kondominijumom.

Manjača je najveća perspektivna lokacija u RS.

Obuhvata kasarnu koja nosi ime partizanske heroine Mike Bosnić, strelište, te borbeni poligon. Tačna kvadratura, i sama namjena bila je vojna tajna i u doba JNA, pa i danas. Mještani, koji žive uz poligon ne znaju tajne, ali su uznemireni posljednjim javnim informacijama.

“Na selu ljudi gledaju najviše vijesti, protiv su. I taj objekat je tu pored nas u neposrednoj blizini. Navikli smo na njega. Sarađivalli smo s bivšom JNA, nemamo ništa protiv i sada da bude vojni objekat samo da se ne knjiži na BiH”, kazao je Aco Gajić.

A na BiH bi se pored Velikog Žepa moglo knjižiti:

– Još pet je stacionarno komunikacijskih čvorišta, na potezu od Prijedora do Trebinja;

– Osam kasarni među kojima je i Kozara u centru Banjaluke;

Uz nekoliko skladišta naoružanja, među kojima su najznačajniji Kula 1 i 2 u Mrkonjić Gradu, na državu BiH bi mogao biti uknjižen o jedini aerodrom u RS – Mahovljani, nadomak Laktaša.

Zbog otimačine teritorije, kako proces knjiženja vojne imovine vide u RS, mogao bi uslijediti i novi referendum – koji opet opozicija vidi kao politikanstvo Milorada Dodika.

Da eventualni referendum treba biti obavezujući, a ne konsultativni, da se njim ne bi politički manipulisalo stava su i u pojedinim udruženjima.

Nedeljko Mitrović, predsjednik Organizacije poginulih, zarobljenih i nestalih civila RS: “Mislim da bi referendum trebao barem jednim dijelom kako Ustav kaže biti obavezujući za izvršne organe RS”.

Snažnoj anti-NATO kampanji u RS, ne idu u prilog postupci političara. Ranije upravo SNSD-ovog člana Predsjendištva Nebojše Radmanovića koji je 2009. potpisao zaključak o upućivanju zahtjeva za dobijanje MAP-a. Anti-NATO priči političara ne idu u prilog ni česte vježbe pod pokroviteljstvom Alijanse, a na teritoriji RS.

Vojni poligon Manjača jedna je od najvećih perspektivnih lokacija u zemlji. Na ovom mjestu održavajju se svake godine vojne vježbe pod nadzorom Monitoring toma NATO-a. Posljednji put bilo je to 22. i 23. maja 2017. pod nadzorom visokih generala NATO alijanse.

82 kilometra kvadratna ukupno bi u RS moglo biti uknjiženo na BiH, sračunali su u Geodeteskoj upravi RS, na osnovu informacija Ministarstva odbrane koje ima N1.

Pravobranilac BiH kaže da knjiženje imovine nema veze sa umanjenjem entiteske teritorije.

“Teritorija je sasvim druga pravna kategorija od vlasništva. Imate već zgardu SIPA-e i poligon, te državni zatvor”, ocijenio je Mlađan Mandić, pravobranilac BiH.

OHR je ranije odbacio indicije o otimačini Dejtonske teritorije, saopštavajući da iako uknjižena na BiH perspektivna vojna imovina ostaje dijelom entitetskih teritorija.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mrežaTwitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.