Umro je Džemal Bijedić, noć kada Tito nije mogao zaspati

Vijesti 18. jan 201819:21 > 19:31
Izvor: N1

Danas se navršila 41. godina od pogibije Džemala Bijedića. Nekadašnji prvi Titov saradnik i omiljeni političar u narodu, Bijedić je odigrao je značajnu ulogu u političkoj prošlosti Bosne i Hercegovine. Stradao je u avionskoj nesreći 1977. godine, otkad postoji neprestana dilema da li je u pitanju slučajna ili isplanirana nesreća.

Tog dana Džemal Bijedić boravio je u Beogradu, ispraćao je predsjednika Josipa Broza Tita u Libiju. Po povratku za Sarajevo njegov avion udario je u brdo Inač u blizini Kreševa. Osim Bijedića poginuli su njegova supruga Razija, saradnici i piloti.

“Mediji su u to vrijeme javljali o nesreći i gotovo svi u svijetu su pisali o tragediji i nesreći koja je zadesila jugoslavensku državu i ono što je vrlo zanimljivo niko tu tragediju nije svodio na smrt jednog jugoslavenskog predsjednika, nego su to uvijek dovodili u vezu sa smrti jednog čovjeka koji je imao tu ogromnu međunarodnu reputaciju”, kaže Husnija Kamberović, autor knjige “Džemal Bijedić-politička biografija”.

Vrlo emotivno vijest o njegovoj smrti Josip Broz Tito primio je u Libiji.

“Bio je jako žalostan, čak je Stane Dolanc izjavljivao da tu noć Tito uopće nije htio da spava. Rekao je, ako odem u svoju sobu stalno ću razmišljati o Džemi. S obzirom da ga je jako cijenio, bio je jako tužan i žalostan i doživio je to doista kao gubitak velikog prijatelja”, otkriva Kamberović.

Još dok je bio predsjednik Skupštine BiH, Bijedić je mnogo doprinio afirmaciji Bosne i Hercegovine, posebno kroz izgradnju brojnih industrijskih pogona, infrastrukturnih objekata, puteva, izgradnje Akademije nauka i umjetnosti, univerziteta ističe Kamberović. Iste godine kada je i poginuo, u Mostaru je osnovan Univerzitet koji nosi njegovo ime. A kao depadans Muzeja Hercegovine 1981. godine otvorena je Spomen kuća Džemala Bijedića.

“Već deset godina Muzej Hercegovine posebnu pažnju posvećuje datumima vezanim za Džemala Bijedića, za istoriju 20 stoljeća, za Džemalovo vrijeme, počev od Drugog svjetskog rata, privrednog razvoja pa do njegovih dana kao premijera bivše Jugoslavije”, ističe Asim Krhan, Muzej Hercegovine.

U organizaciji ovog muzeja otvorena je izložba pod nazivom “Džemal Bijedić, posljednji oproštaj, januar '77”.

“Predstavljene su različite fotografije s mjesta nesreće davne 1977. godine. Fotografije sa komemorativnih sjednica u skupštini SFRJ, telegrami saučešća upućeni Titu”, kaže Indira Gaštan Bešo, kustosica Muzeja Hercegovine.

Nikad do kraja nisu rasvjetljene okolnosti nesreće. Špekulisalo se da je Bijedić Titov mogući nasljednik, da je Tito htio izmjeniti ustav Jugoslavije kako bi Džemal Bijedić i po treći put mogao obavljati funkciju predsjednika Saveznog izvršnog vijeća ili predsjednika Skupštine. Mnogi kažu da ga je ta Titova odluka koštala života što je otvorilo sumnje u slučajnost avionske nesreće.