Kako žive Hrvati povratnici u Doboju i Derventi

Vijesti 13. jun 201816:39 > 16:52
N1

Proces povratka Hrvata u dobojskoj regiji, ni 23 godine nakon rata, nije završen. Na prostor Dervente i Doboja devedestih prošlog vijeka, uglavnom silom, napustio je hiljade, a vratilo ih se na desetine. No, prilikom obilježavanje važnih datuma, na stotine ih dođe u svoj rodni kraj.

Svake godine 13. juna katolici koji vode porijeklo iz Doboja i Dervente posjećuju crkvu svetog Antuna Padovanskog zaštitnika župe Velikog Prnjavora i Sočanice. Među njima ima i povratnika. No, svega desetak.

“Tristo i nešto kuća je imalo samo selo Veliki Prnjavor prije rata. Sada nema. Slabo se ljudi vraćaju, niti je državi u interesu da daje potporu ljudima da se vrate, niti ovi naši hoće, to je otišlo u grad, a selo je selo na selu se mora raditi”, rekao je Grgo Bratanić, povratnik u Veliki Prnjavor kod Doboja.

“Druga stvar, ti ljudi su imali kuće, one su porušene. Toliko su im obećavali, neki su predali po 10 ili 15 puta za obnovu kuće još nije dobiijena niti od Republike Hrvatske, niti od Ureda za Hrvate izvan Hrvatske”, naglasio je Slavko Gavran, predsjednik MZ Veliki Prnjavor .

Nije bilo pomoći ni od države Bosne i Hercegovine, niiti entiteta Republike Srpske, žale se mještani, te kažu da je jedina pomoć stigla od lokalne vlasti, načelnika Doboja. No, ta sredstva nisu dovoljna da se Hrvati izbjegli sa ovih prostora tokom rata vrate na svoja ognjišta.

“Ovdje su mi rođeni otac, majka, djed, baba, dođem kad god mogu doći. Ne vidim razloga da živim ovdje. Zato što nema trgovine, nema doktora, nema ništa”, ukazala je Alena Alačić.

Kada bi se ovdje obezbjedila infrastruktura, mislim na puteve, škole, ambulante, da li bi došli da tu živite? – Odmah bih danas ostao”, ukazao je Petar Aračić.

Nije ostala, ali nije ni u potpunosti otišla Mira Blatančić koja živi Hrvatskoj, ali i u Bosni.

“Tu sam radila i živjela sa suprugom. Petoro djece rodila tokom rata otišli smo u Slavonski Brod poslije smo tu popravili kuću i dolazimo kad god imamo vremena, tu smo svaki vikend”, kazala nam je Mira.

Statistika pokazuje da su Hrvati između dva popisa najviše migrirali sa prostora Bosne i Hercegovine. Prema podacima iz 1991. godine više od 760.000 popisanih su se izjasnili kao Hrvati, a 2013. godine svega 550.000.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.