Ne stišavaju se reakcije nakon jučerašnje odluke Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine da se kao relevantan popis za popunu Doma naroda Federacije koristi onaj iz 2013. godine. Stranke su najavile prigovore i apelacije, a SDA je danas otišla korak dalje i pozvala stranke u državnom Parlamentu da njihovih 11 zastupnika uputi apelaciju za ocjenu ustavnosti.

Prigovor i apelacija. To je prva reakcija većine stranaka iz Federacije BiH na Odluku CIK-a da kao osnova za popunu federalnog Doma naroda bude popis iz 2013. godine. Generalni sekretar SDA, Halid Genjac, za N1 kaže da bi bilo najbolje da državni zastupnici stranaka koje su već najavile apelaciju, sačine i podnesu zajedničku apelaciju Ustavnom sudu BiH.

“Mislim da bi bilo jako dobro, budući da je veći dio političkih subjekata najavio apelaciju, da se grupa poslanika ili jedna četvrtina Predstavničkog doma – da zajednički sačine i podnesu jednu apelaciju, da se ne bi desilo da se podnese veći broj istih apelacija, sa istim sadržajem”, poručuje Genjac.

Apelacije su najavili SDP i Demokratska fronta. U DF-u su nam kazali da će narednih dana na organima stranke razmatrati samu odluku CIK-a, kao i eventualnu zajedničku apelaciju sa drugim strankama. Član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, Željko Komšić, već je najavio prigovor Žalbenom vijeću Suda Bosne i Hercegovine. O Odluci Centralne izborne komisije sa šefom Misije OSCE-a razgovarao Šefik Džaferović:

“Džaferović je upoznao Bartona o stavu da je odluka CIK-a u suprotnosti sa odredbama Ustava FBiH, ističući da je Komisija bila dužna da poštuje federalni Ustav, prema kojem se popis stanovništva iz 1991. godine mora primjenjivati sve do konačne implementacije Aneksa sedam Dejtonskog mirovnog sporazuma”.

Centralna izborna komisija poručuje da će u slučaj uloženh prigovora i apelacija nadležnim instancama imati spreman odgovor.

“Eventualna dublja obrazloženja zašto nešto tako, a nije drugačije, bit će dostavljena Ustavnom sudu, ukoliko bude apelacije. A to što političke stranke nešto smatraju, možete tumačiti kao pritisak na nas. A umjesto da smatraju, mogu promijeniti Zakon”, tvrdi Branko Petrić, CIK.

Da je, umjesto CIK-ove odluke, potrebno promijeniti Izborni zakon u paralamentarnoj proceduri, smatra lider HDZ-a Dragan Čović. CIK se u svojoj Odluci pozvao na član Izbornog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, u kojem stoji formulacija “posljednji popis”, tj. 2013. godine. Međutim, taj je zakon u koliziji sa Ustavom Federacije, gdje se navodi da je to popis iz 1991. godine. Paralelno sa najavljenim apelacijama Ustavnom sudu BiH, Vesko Drljača, federalni dopremijer, uputio upit Ustavnom sudu Federacije. Ova sudska instanca trebala bi odgovoriti da li bi konstituiranje Doma naroda po CIK-ovoj odluci bilo u skladu sa Ustavom, a drugo – da li je Dom naroda dom konstitutivnih naroda ili dom kantona?

Ustavni sud BiH je u predmetu Ljubić naveo da je Dom naroda Federacije dom konstitutivnih naroda, te da u njemu ne moraju biti zastupljeni po najmanje jedan Srbin, Hrvat i Bošnjak iz svakog kantona, poštujući ranije garantiran broj delegata u svakom od klubova. Pitanje koja će sudska instanca prije odgovoriti, i šta ukoliko odluke ustavnih sudova države i entiteta budu u koliziji.

“Šta sa primjenom odluke CIK-a? Da li pristupiti izboru delegata po toj odluci? Šta ako započne izbor delegata po toj odluci, a u međvremenu stigne odluka da je to neustavno”, pita se Genjac.

Bez obzira na brojna negodovanja, odluka Centralne izborne komisije stupa na snagu narednih dana. Kantonalne skupštine imaju pravo da biraju svoje delegate u Dom naroda i u tome ih ne može spriječiti ni eventualni prigovori ili apelaciju Sudu BiH ili Ustavnom sudu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook| Instagram i UŽIVO na ovom linku.