Federacija BiH "siromašnija" za sedam općina?

Vijesti 02. mar 201919:41 > 19:55
N1

Federacija Bosne i Hercegovine će biti bogatija za novih sedam gradova, a siromašnija za sedam općina, vrlo je izvjesno. Nakon što je Zastupnički dom Parlamenta FBiH podržao prijedloge da sedam općina dobije status grada, istražili smo šta to zapravo znači i je li novi admistrativni prefiks podrazumijeva "deblji kraj" ili "asa u rukavu?"

Ploča na ulazu u Visoko odbrojava posljednje dane. Dobrodošlica se neće više željeti u općinu Visoko.

Ovo mjesto postaje, ako to potvrdi Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, značajnija administrativna jedinica – grad.

Simbolički se vraća sjaj srednjovjekovnog grada Visoki, ponose se Visočani.

Anketa:

 – Eto, sad smo grad, nismo više selo.

 – Meni je drago, jer Visoko je nekada bilo kraljevski grad, srednjovjekovni grad…

 – Da li će nešto promijeniti, ne znam. (Raduje li Vas to?) Raduje.

Općinsko vijeće postaje gradsko. Načelnica postaje gradonačelnica.

“Status grada otvara mnoga vrata”, smatra prva žena Općine Visoko, Amra Babić.

“Ono što očekujemo u budućnosti je sigurno bolji i lakši pristup fondovima EU, a posebno IPA fondovima, koje očekujemo već sljedeće godine. Sigurni smo da će nam status grada omogućiti pristup tim fondovima. Kada neko, jedna općina, aplicira da postane grad, treba da ima 30.000 stanovnika, 10.000 u užem gradskom jezgru i da ima kulturno-historijsko naslijeđe. Sve te uvjete Općina Visoko ispunjava”, tvrdi Babić.

Visoko nije jedini “novi” grad u BiH. Čeka se na potvrdu Doma naroda FBiH, no Predstavnički dom već je usvojio inicijativu da sedam općina u FBiH postanu gradovi.

Tako će se novim administrativnim prefiksom okititi još: Gračanica, Ljubuški, Gradačac, Čapljina, Srebrenik i Živinice.

Ova odluka nije donesena jednoglasno. Mirsad Čamdžić je zastupnik Naše stranke u Parlamentu FBiH, iz Gračanice – koja je među “budućim gradovima”. No, incijativa za Čamdžića predstavlja “politički pomodni trend i zakonsku neusklađenost”.

“Izborni zakon ne poznaje, recimo, opoziv gradonačelnika. Osnovni argument onih koji traže status grada, u ovoj pomodnoj ludoriji, jeste pristup EU fondovima, što nije tačno. Mi smo kontaktirali Evropsku direkciju, koja nam je potvrdila da status grada ne znači bolji pristup EU fondovima. Primjer je Mađarska, koja je pola Budimpešte proglasila ruralnim, da bi imala bolji pristup evropskim fondovima”, kaže Čamdžić.

Suštinskih promjena neće biti, ali postoje uslovi za sticanje statusa grada, pojašnjava pravni ekspert, Nurko Pobrić.

“Da ta općina ima neko urbano sjedište, sa najmanjim brojem stanovnika, određenu infrastrukturu… Međutim, ništa se u suštini ne mijenja. Nema tada grad nikakvh većih ovlaštenja, nego što je imala opština. To je više simbolički, nego faktički”, pojašnjava Pobrić.

Pečati, table, oznake, cijela administracija… Jer, simboli podrazumijevaju i obilježja. Puno posla čeka administraciju u Visokom i drugim budućim gradovima, da se uklone oznake bivše općine, a postave nove – oznake grada. No, sve nakon što Dom naroda Parlamenta FBiH potvrdi prijedlog Zastupničkog doma.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android| iPhone/iPad