Paroh Borovčanin: Zajedničko proslavljanje praznika nije suživot, to je život

Vijesti 26. apr. 201909:30 > 10:00
Podijeli:
Izvor: N1

Pravoslavna crkva i vjernici obilježavaju Veliki petak, dan stradanja Isusa Hrista. To je po vjerovanju najtužniji dan za vjernike koj iščekuju vaskrsnuće Hristovo.

Tim povodom se u Novi dan iz Blagaja javio Branimir Borovčanin, paroh druge mostarske parohije i starješina crkve Svetog Vasilija Ostroškog i Tvrdoškog.

Vaskrs je najveći hrišćanski praznik, a na pitanje doživljavamo li ga kao takvog, Borovčanin je rekao: “U jednom smislu doživljavamo, ali da li se ponašamo u skladu s tim, je korektnije pitanje. Što se tiče običaja, priprema sama jeste, ali kada je u pitanju unutrašnja priprema, nisam siguran da dajemo sve od sebe”.

Vaskrsu prethodi Velika ili strasna sedmica te 40-odnevni post. Pitali smo ga kako se vjernici pripremaju za trenutak Hristovog uskrsnuća.

Post se završava cvjetnom nedjeljom, iako nema prekida, ali počinje ta strasna sedmica, sedmica stradanja Hristovog. Dosta vjernika kod nas se priprema tjelesnim postom, ali dosta ljudi obraća pozornost na drugu i bitniju stranu posta a to jeste duhovni post, gdje pokušavamo da naše greške ispravimo i kada pokušavamo da budemo svakim danom sve bolji i bolji ljudi. Bitno je naglasiti da se u ovoj strasnoj sedmici 90 posto ljudi opredijeli za tu vrstu posta. Mi smo u našoj parohiji pokrenuli i neki vid donacije za naše sugrađane koji žive u teškim uslovima, pa je tako svako ko ode nedjeljom u crkrvu da da neku vrstu pomoći, a onda to naša omladina razdijeli danas ili sutra svim potrebitim“, istakao je.

Za Vaskrs se boje i ukrašavaju jaja, najčešće crvenom bojom, koja simboliše Hristovu krv.

Simbolika šaranja jaja je ta da kada je izražena nevjerica da će Hristos vaskrsnuti bilo rečeno da će kokoši početi nositi jaja crvene boje, što postoji u predanju da su kokoši nosile crvena jaja. Hristos je bio tri dana u grobu i kad je kamen odvaljen od groba, vidjelo se da nema Hrista, što predstavlja puknuće jajeta“, rekao je Borovčanin.

Zajedničko proslavljanje i obilježavanje različitih vjerskih praznika je oduvijek bilo karakteristično za ove prostore, a na pitanje je li to i danas tako, je odgovorio: “Konkretno, što se tiče Mostara, jeste. Mislim da nije problem proslavljanje praznika među nama, to je slika koja je stvorena u medijima da se to ne dešava. To zajedničko proslavljanje nije suživot, to je život. To je nešto što je sastavni dio života. Naša djeca se druže, mi se družimo, to nije ništa novo. Što kaže jedan čovjek – sve je to normalno“.

Paroh druge mostarske parohije je govorio i o tome da li su se vjernici udaljili od suštinskih principa vjere.

Svjedoci smo da se mnogi ljudi koji nemaju veze s vjerom nazivaju vjernicima, ali bez obzira da li je hrišćanin, musliman, trebamo obratiti pažnju šta Knjiga kaže, odnosno poznaćete ih po djelima njihovim. Širom svijeta se dešava da ubijaju ljude i to u Božije ime, a svako ko je pročitao vjersku knjigu zna da je zabranjeno da ubijete čovjeka bilo kako, a pogotovo u ime Božije“, naglasio je.

Govorio je i o tome ima li nade u bolje sutra za Bosnu i Hercegovinu.

“Obišao sam dosta zemalja i mislim da je u BiH, a posebno Hercegovini, najljepše mjesto za življenje. Nade ima, samo moramo da vratimo nadu a to su naša djeca. Obrazovni sistem je potrebno zarad njih promijeniti. Za neke je kasno, ne možemo se popravljati, ali se možemo u stranu pomjeriti i pustiti djecu u prvi plan. Duhove prošlosti neki ljudi namjerno puštaju. Mladim treba pružiti šansu da preuzmu stvar u svoje ruke”, komentarisao je za N1.

Paroh druge mostarske parohije Branimir Borovčanin je uputio i poruku vjernicima pred Uskrs: “Iako volimo ljude pored sebe, treba da pojačamo taj intenzitet ljubavi i da proširimo krug ljudi koje volimo. Zamolio bih ljude da ono što ne znaju, odu da upoznaju. Pogrešne informacije dovode do ovog stanja. Treba da vide drugog i drugačijeg a ne da ga mijenjaju“.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad