Osman Topčagić, predsjednik Panevropske unije u Bosni i Hercegovini, bio je gost Novog dana, a razgovarali smo o šestomjesečnom izvještaju o stanju impelentacije mira u BiH visokog predstavnika BiH Valentina Inzka kojeg će danas predstaviti pred Vijećem sigurnosti UN.

“Ovo je već 55. izvještaj kojeg visoki predstavnik podnosi Savjetu bezbjednosti kao tijelu koje stoji kao autoritet iza ove institucije. Sadržaj je očekivan i opisuje stanje u BiH. Bitno je da vidimo reakcije članica Savjeta bezbjednosti u vezi izvještaja i najvažnije je šta ćemo mi učiniti nakon tog izvještaja. Trebalo bi se analizirati i napraviti akcioni plan kako to riješiti. Ono što zabrinjava je da takve aktivnosti nema i da postoje različiti pogledi na to. Generalna ocjena je da mislim da su država i društvo jako puno orijentisani na prošlost i jako malo se govori i aktivno radi prema onome što nas čeka u budućnosti. Postoji deklarativno opredjeljenje za evropski put BiH, ali to nije dominatna tema u ovom društvu“, komentarisao je Topčagić za N1.

O tome da će iz Republike Srpske stići odvojeni izvještaj je kazao: “Mislim da se i ovdje kao i u drugim aktivnosti nastoji stvoriti svršeno stanje. Ističe se subjektivitet RS zaboravljajući da je to jedan entitet u BiH koji je priznat mirovnih sporazumom i da postoji u okviru BiH”.

Na pitanje koliko su do sad radili visoki predstavnici je rekao: “Imali smo različite periode i svi se sjećamo jakih intervencija visokih predstavnika u postratnom periodu. Međutim, ocijenili su da ne treba na taj način više intervencija te su rad prepustili državi i njenim zvaničnicima. Visoki predstavnik ima bonske ovlasti, može ih koristiti, ali ne u pitanjima koja su vezana za napredak zemlje“.

U Inzkovom izvještaju će biti navedeno i da pojedini zvaničnici negiraju genocid, da se ne poštuju presude međunarodnih sudova, a bit će istaknuta i HNS-ova deklaracija u kojoj se odbacuje kvalifikacija Haškog suda o udruženom zločinačkom poduhvatu.

“Pitanje vladavine prava je najvažnije pitanje. Trebamo se zapitati čemu sve vodi ako se to ne poštuje”, naveo je između ostalog predsjednik Panevropske unije u BiH.

O slučajevima Memić i Dragičević, te koliko aktivizam građana može pomoći u rješavanju ovih slučajeva je kazao: “To je građanski aktivizam, a tragični događaji su do njega doveli. Porodice reaguju jer su nezadovoljne što institucije pravosudnog sistema čine. Uvidjeli su da još rješenja nema, nema utvrđenih činjenica i nema akcije provedene, to je ono što se dešava ovdje što je došlo do Savjeta bezbjednosti”.

Na pitanje šta zemlje članice UN-a mogu učiniti povodom izvještaja Valentina Inzka je rekao: “Mogu dati ovlaštenja, ali opšta ocjena je da je to vrijeme jače intervencije međunarodne zajednice prošlo. Bitan je angažman stranaka, političkih predstavnika da zajednički dogovaraju kako rješavati ta pitanja i kako ići u budućnost”.

U Tirani se u naredna dva dana održava sastanak lidera Zapadnog Balkana, a koliko je bitna BiH je istakao: “To je vrlo ozbiljno pitanje. Moj je utisak, prateći medije, da BiH nekako ide u zaborav kad se govori o procesu evropskih integracija. Neki dan čitam jedan tekst u kontekstu izlaska Velike Britanije iz Evropske unije gdje je navedeno kako Britanija izlazi, ali da neke zemlje žele da uđu pa su ih tako nabrajali, ali BiH nisu spomenuli. Zašto nema BiH u evropskoj i svjetskoj javnosti? Kada se govori o poslovnom kontekstu, nema BiH. Događaj kao što je EBRD doprinosi toj vidljivosti BiH i prezentabilnosti u tom smislu, ali mislim da moramo sami činiti da bi se to nešto desilo. Čini se da je EU opterećena drugim pitanjima i utisak mi je da se ne interesuju za sam napredak u sklopu evropskih integracija BiH, već da se fokusiraju na rješavanje nekih pitanja koja mogu postati žarište sukoba”.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad