"Ne smijemo zaboraviti da smo mi zaista samo jedan narod i zovemo se Bosancima"

Vijesti 05. jun. 201908:30 > 08:31
Podijeli:
Izvor: N1

Bajrami doista jesu krunski događaji dva ibadetska konteksta i koncepta u životu jednog muslimana, ali i islamske zajednice u cjelini bez obzira koliko je ona fragmetrina na male izolirane zajednice, kazao je u Novom danu na N1 kolumnista i književnik Edin Urjan Kukavica.

“Ramazanski bajram je poseban po tome što kruniše jedan ozbiljan ibadet koji traje 29, odnosno 30 dana. A kurban-bajram, odnosno hadžijski bajram, obilježava jedan događaj koji zahtijeva prostornu, materijalnu, vremensku žrtvu koja nije nimalo zanemarljiva. U oba slučaja, muslimani u ovim prilikama, obilježavaju dvije velike žrtve. Jednu u kojoj su se odricali onoga što im je dozvoljeno, a u drugoj, u kojoj su podnijeli dugogodišnje izdvajanje nekih sredstava da bi otputovali u Mekku i Medinu da posjete časna sveta mjesta u islamu”, naveo je Urjan Kukavica.

Poručio je da bajrami shvaćeni u tom kontekstu, samo s tim konceptom i iz te perspektive nisu potpuni.

“Bajrame treba pojmiti kao ishodišne tačke nastavka godine. Ako svu svoju vjeru svedemo samo na religiju, na taj obredni dio, nismo upotpunili ni svoje biće niti suštinu vjere. Ako ramazan završimo samo sa ramazanom, odnosno sa bajramom, onda nismo ni razaman upotpunili”.

On je izrazio veliku zahvalnost nemuslimanima u BiH koji su se sjetili povodom bajrama i čestitali muslimanima veliki blagdan.

“Svaki ibadet u islamu, svaki obredni odnos prema Bogu u svakoj religiji na svijetu, je prije svega odnos prema samome sebi. Dimenzija više od svega toga je odnos prema svome neposrednom okruženjom, prema socijalnoj zajednici, društvu u kojem čovjek živi. Kad bih bio samo bogat, da Bog da ne bio bogat, kad bih sam jeo, ni to jelo nema svog ukusa kako treba da ima”, naveo je.

Poručio je da je ramazan prvi među jednakima u islamskom kalendaru.

“Svi ibadeti imaju tu humanu, humanističku, socijalnu, sociološku, psihološku, ako hoćete i psihijatrijsku ulogu u kojoj se čovjek dodatno socijalizira i mora nastaviti tu svoju socijalizaciju kroz ostalih 11 mjeseci budući da je vjera sveobuhvatan koncept i kontekst življenja i ne može se svesti samo na jedan čin, ne može se svest na jednu žarišnu tačku kakav je bajram. Ramazan je prvi među jednakima, tu si i ostali sveti mjeseci. Ako nema socijalne dimenzije, golemi smo promašaj napravili u svome životu”.

Kako je kazao, riječ suživot ne koristi, ne voli je i ne priznaje je kao riječ.

“To je kovanica koju je ishodio, iznjedrio, povratio ovaj narativ koji traje već duže od četvrt stoljeća u kojem se govori o življenju jednih pored drugih. U mahali u kojoj sam ja odrastao, u kojoj sam se rodio na Bjelavama, i u mahali u kojoj sam odrastao na Mejtašu u Sarajevu nikada se nije suživjelo, nikada se nije živjelo jedni pored drugih i nikada se nisu priznavale te vrste razlika u bilo kojem negativnom kontekstu. Sada i vi i ja, i vi i mi, koji govorimo o normalnom življenju govorimo o životu. Suživot je jedna grozna kovanica koja je potekla iz tog nekog političkog rječnika, iz rječnika koji nije pristojan, nije ljubazan, nema nijednu kontekstualnu ni konceptualnu karateristiku normalnoga, nema nijedan jedini trag nikakve plemenitosti, nikakve čestitosti, čistote koja bi morala da karakterizira život u Bosni i Hercegovini”. 

Kazao je da u BiH živi jedan narod koji Boga štuje na tri različita načina.

“Ja jednostano ni svojim bićem, godinama, životnim, radnim, profesionalnim, kakvim god hoćete, intimnim, privatnim, najdubljim iskustvom ne prihvatam ovaj politički novogovor i već godinama svim svojim intekelutalnim, ljudskim i derviškim potencijalima borim se protiv te pošasti koja nas je zahvatila i kojoj nikako ne želimo potražiti alternativu. Najveći grješnici među nama su oni koji su se pomirli sa tim novogovorom i koji ga prihvataju kao neko normalno stanje stvari”.

“Narod BiH je jedan narod koji Boga štuje na tri različita načina i koji sebe, recimo nacionalno, određuje u tri nacionalna konteksta. Nipošto i nikako, a to vrijeme će brzo doći, ne smijemo zaboraviti da smo mi zaista samo jedan narod i zovemo se Bosancima, bili oni sjeverni, središnji ili južni. Bosna ima lijepo ime, prošlost, bez obzira na sva ružna događanja, ali ništa nas u ovom trenutku ne sprječava da tu lijepu prošlost i život koji smo imali realiziramo na individualnom i pojedinačnom kontaktu”, kazao je Urjan Kukavica na kraju.

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad