O Turskom toku, kao geostrateškom interesu Zapadnog Balkana - izazovu i prilici za BiH, govorilo se i u Banjaluci. Da će ruski gas, turskim tokom doći i do Banjaluke, najavio je i generalni direktor "Srbijagasa" Dušan Bajatović, dodajući da postoji mogućnost da se krakovi gasovoda ostave i ka Federaciji BiH, te Hrvatskoj. Priča o ruskom energentu u Evropi, odavno nije samo u sferi ekonomije. Analitičari ističu i geostratešku borbe putem ovog projekta. Gdje je u svemu BiH?
Sto dvadeset kilometara cijevi stiglo je u Srbiju, 30 je zavareno. Turski tok, biće završen do kraja godine, uvjeravaju susjedi. Projektom je planiran i krak ka Bosni i Hercegovini, i to gasovod na potezu Beograd-Banjaluka.
“Biće kapaciteta 1,2 milijardi metara kubnih, raspon cijevi 500 mm, radni pritisak 50 bara, ići će od Inđije i Beograda do granice. Od granice će verovatno biti upareno sa izgradnjom novog autoputa i planiramo da dođe do Banjaluke, te dalje do hrvatske granice, nismo sebični. Ukoliko budu ekonomski interesi odlučivali ovo je razvojna šansa za BiH, RS, FBiH. Ako želite zaključak nema rješenja gasne jednačine bez ruskog gasa”, izjavio je Dušan Bajatović, direktor Srbijagasa.
Koji će biti krakovi unutar same BiH, ne zna se. Neke od opcija su gradovi sa velikim energetskim postojenjima poput Broda, ili pak krak ka Tuzli.
U Vladi RS procijenili su da je vrijednost radova za distributivnu mrežu oko 355 miliona KM, dok će za transportni gasovod biti potrebno dodatnih oko 155 miliona evra.
“Ovaj projekat je komercijalan jer će na taj gasovod biti povezani svi veći industrijski potrošači kao što je Termoelektrana `Ugljevik`, gdje se planira izgradnja blok stanice od 300 megavata i koja bi koristila gas za proizvodnju struje. Na gasovod će biti priključeni i Rafinerija ulja, te Rafinerija nafte, koji će koristiti do 400 miliona metara kubnih gasa, a u Banjaluci je planirana izgradnja postrojenja za proizvodnju električne energije sa gasom kao energentom”, kazala je Dragana Kalabić iz Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske.
Šesto miliona kubika gasa troši se u BiH, skromno priznaju i nadležni. Opravdanost gradnje turskog toka pravdaju globalnim tokovima, te zahtjevima ozbiljnijih investitora. Projekat ipak, kažu stručnjaci treba posmatrati u svjetlu sukoba SAD i Rusije na globalnom nivou.
“Stvar će se na kraju svesti na to da li će SAD pokušati da spriječi projekat ‘Turskog toka’ po svaku cijenu ili će doći do nekog kompromisa, preko Mađarske. Pitanje da li će Mađarska uzimati samo ruski, ili i američki LNG plin sa Krka. Postoje neke ravnoteže između dva elementa geopolitičkog i tržišnog, inače će uvijek doći do napetosti i problema. (Koji je ovdje prevladao, politički ili tržišni?) Ja vam neću reći, to je pitanje za vladu BiH, nisam plaćen za to. Ja znam šta bih poduzeo, ali imate ministre svoje”, istakao je Zoran Meter, urednik “Geopolitika News” iz Zagreba.
Ministri, koji za sada makar zvanično nisu potpisali, nikakav državni dokument o gradnji turskog toka kroz BIH.
Za to vrijeme Turski tok je prebrodio Crno more, u Turskoj se ruski plin novim gasovodom koristi od kraja 2018, godine. A radovi na gradnji od Bugarske do Mađarske granice već su počeli.
Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
