Odbor za vanjsku politiku Evropskog parlamenta prihvatio je u utorak Prijedlog rezolucije o napretku BiH. Ključnu ulogu odigrali su hrvatski parlamentarci. Kako saznaje N1, između ostalog, zatražen je i RTV kanal na hrvatskom jeziku.
“Rezolucija nagovještava bolje dane za BiH i sve ide u smjeru evropske perspektive. Mi smo tražili da se spominju tri konstitutivna naroda i ako je moguće da to uzmete u obzir, jer ta tri naroda imaju jednaka prava, ali ih ne uživaju. Nama je važno da BiH što brže dođe na evropski put i mi joj pomognemo. Vjerujem da ćete usvojiti izraz konstitutivni narod. Jako važno, potičemo da javna televizija postoji na tri kanala i na tri službena jezika, što do sada nije slučaj. Smatramo da nema ravnopravnosti, i mislimo da je to početak”, kazala je u svom obraćanju Dubravka Šuica, zastupnica u Evropskom parlamentu.
U usvojenom Izvještaju danas je prihvaćeno sedam amandmana zastupnika Tonina Picule, predsjednika Izaslanstva Evropskog parlamenta za odnose s BiH i Kosovom.
pročitajte još
Među njima je i onaj kojim se poziva nove lidere da slijede načela federalizma i subsidijarnosti. Usvojen je i amandman kojim se podupire evropski put BiH, gdje Picula ističe da zemlja neće biti uspješan kandidat za članstvo u EU sve dok se ne ostvare odgovarajući institucionalni uvjeti, što po njegovom mišljenju uključuje nadogradnju Daytonskog sporazuma i osiguranje ustavne jednakopravnosti svih konstitutivnih naroda. Picula u amandmanima također naglašava da su ustavna reforma i reforma javne uprave preduvjet da BiH postane potpuno funkcionalna zemlja.
Jedan od prihvaćenih amandmana zastupnika Picule je i onaj u kojem se izražava zabrinutost zbog porasta radikalizacije mladih u BiH, koji se u relativno velikom broju pridružuju terorističkim borcima ISIL-a.
Naglasio je i da je puna sloboda medija neophodna za zdravu demokraciju te ujedno da se osiguraju jednaka prava za sve konstitutivne narode u pristupu javnom RTV servisu, odnosno izlaganje informacija na svim službenim jezicima.
Picula je istakao kako nije nimalo jednostavno jednom rezolucijom obuhvatiti sve ono što zaslužuje pažnju u BiH.
“Očekivanja su možda previsoka jer, po mom mišljenju, lošu gospodarsku i socijalnu situaciju moguće je tek djelomično mijenjati ako se kritički ne preispita temeljni Daytonski okvir u kojem se stagnacija i odvijala u proteklih dvadeset godina.”
Zastupnik HNS-a u Europskom parlamentu Jozo Radoš upozorio je da taj dokument, zbog svoje općenitosti, ne odgovara ozbiljnosti situacije i potrebi za promjenama u BiH.
“Rezolucija EP-a je vrlo općenita. Ona konstatira nefunkcionalnost te države i poziva na reforme ali vrlo općenito. Rezolucija se oslanja na neke procese koji bi se trebali dogoditi u samoj BiH, dakle na pretvaranje pisanih obveza koje je prihvatila Skupština BiH u konkretne zadaće. I to će biti test na kojem Europski parlament mora osobito inzistirati i pratiti što, u tom smislu, čini Europska komisija i Vijeće EU. U raspravi sam upozorio da Rezolucija EP-a ne odgovara zahtjevima ozbiljnosti situacije i potrebi za promjenama u Bosni i Hercegovini”, kazao je.
Ruža Tomašić (HKS) u svojim amandmanima ukazala je na potrebu zaštite Hrvata u Bosni i Hercegovini, s naglaskom na raseljene osobe i povratnike u Republiku Srpsku te pozvala na jačanje saradnje kako bi se omogućili odgovarajući uvjeti za mirnu i održivu reintegraciju u tom entitetu.
Andrej Plenković (HDZ) ocijenio je Prijedlog rezolucije vrlo kvalitetnim te istakao da su u fokusu dva aspekta – stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ali i poruka BiH da počne raditi na reformama.
Na Izvještaj koji je danas usvojen sa 45 glasova za, tri protiv i četiri suzdržana glasa, pristigao 241 amandman iz svih političkih stranaka u Evropskom parlamentu.
Konačno usvajanje teksta Rezolucije očekuje se na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta krajem aprila u Strasbourgu.
